Papa Franjo razgovarao je danas poslije podne s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bio je to njihov prvi susret. Putinu je ovo bio četvrti posjet Vatikanu. Ruski predsjednik stigao je u Vatikan sa 40 minuta zakašnjenja, dakle tek nešto prije 18 sati. Kroz ulicu koja vodi do Trga sv. Petra i zatim do Vatikana, Via della Conciliazione, Putin je prošao s kolonom od sedam automobila i velikoj policijskoj pratnji.
Sastao se s Ivanom Pavlom II. 2000. godine i 2003., a s Benediktom XVI. 2007. godine. Zapravo već gotovo sedam godina Putin nije bio u Italiji. Posljednjih mjeseci su se odnosi Vatikana i Moskve intenzivirali, kao i Katoličke i pravoslavne crkve. Vatikansko-ruski diplomatski odnosi, uspostavljeni su 1990., a gotovo 20 godina kasnije podignuti su na razinu veleposlanstava. Ti odnosi bili su osnovna tema polsatnog razgovora između pape Benedikta XVI. i tadašnjeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva u Vatikanu. Medvedev je bio četvrti moskovski čelnik, poslije Gorbačova, Jelcina i Putina, u posjetu Vatikanu.
Za Moskvu današnji susret pape Franje i Putina ima veliko značenje, posebno zbog istih pogleda na srednjoistočnu krizu u smislu da su obojica bili protiv vojne intervencije u Siriji. I Vatikan i Rusija su diplomatskim pritiscima odgovorili američkog predsjednika Obamu, kao i francuskog Hollanda od upotrebe sile u rješavanje sirijske krize. Papa Franjo je ponovio riječi pape Ivana XXIII. koji je prije 50 godina za vrijeme kubanske raketne krize uputio pisma Washingtonu i Moskvi s naznakama da se u ratu sve gubi, a u moru dobiva. Papa Franjo je pisao Putinu uoči sastanka G20 u Sankt Peterburgu.
Rusija je to shvatila kao dodatno priznanje za ulogu koju ima na međunarodnoj pozornici. Istodobno se Putin predstavio kao zaštitnik kršćana na Srednjem istoku. Upravo o situaciji na Srednjem istoku s posebnim naglaskom na Svetu zemlju, koju bi papa Franjo htio pohoditi sljedeće godine, kao i na stanje u Iraku i Siriji, usredotočili su se današnji razgovori Rimskog poglavara i ruskog predsjednika. Putin je zahvalio papi Franji na zauzimanju Svete Stolice za mir na Srednjem istoku, a razgovarali su i o stanju kršćanske zajednice kojoj prijete islamski fundamentalisti.
Taj prvi susret pape Franje i Putina mogao bi imati i pozitivne posljedice u odnosima Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve. Sve se češće govori o mogućem skorom sastanku pape Franje i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila, ali u neutralnoj zemlji. Prije nekoliko dana je, nakon susreta s Franjom, ministar vanjskih poslova Ruske pravoslavne crkve Hilarion Alfeyev kazao kako još nije sazrelo vrijeme za papin posjet Moskvi, ali bi se dvojica poglavara mogli susresti ili u Austriji ili u Mađarskoj.
Putin, tijekom svoja tri prethodna posjeta Vatikanu, nije pozivao pape u Moskvu, jer takav posjet ruske civilne vlasti već postoji od 1989. kada je tadašnji predsjednik Mihail Gorbačov pozvao Ivana Pavla II. Putin možda priprema teren i za susret pape Franje i patrijarha Kirila.
Grozim se preobracenih komunista i njima slicnih koji odjednom "otkriju" religiju kada im se ucini kako bi to lijepo izgledalo za siroke mase. Primjera iz novije hrvatske povijesti imamo dosta.