SUĐENJE NDRANGHETI

Cijeli svijet prati rasplet: Pred sud izlaze 452 člana mafije koja djeluje na pet kontinenata

Foto: Christoph Reichwein/DPA/PIXSELL
Razzia against Italian Mafia
Foto: MISTRULLI/IPA/PIXSELL/IPA/PIXSELL
Nicola Gratteri guest of the transmission In Mezz
Foto: Oliver Berg/DPA/PIXSELL
Razzia against Italian Mafia
Foto: Christoph Reichwein/DPA/PIXSELL
Razzia against Italian Mafia
14.09.2020.
u 08:53
Ndrangheta je jaka postala u Njemačkoj, no to nije i jedina država u kojoj se vidi utjecaj te kriminalne skupine
Pogledaj originalni članak

Dok vodiš istragu protiv članova kalabrijske mafijaške organizacije ‘Ndranghete svi ti govore “bravo, baš si hrabar”, ali kada takneš centre moći povezane s tom kriminalnom organizacijom i devijantnom masonerijom, onda postaješ “neugodan i počinješ nervirati”, izjavio je šef državnog tužiteljstva u Catanzaru Nicola Gratteri. Njegova istraga započeta 2016. dovela je do prvog maksi-procesa ‘Ndrangheti s 452 optuženika, a prvi preliminarni dio procesa započeo je 11. rujna u sudnici-bunkeru rimskog zatvora Rebibbia.

Sve pomalo podsjeća na maksi-proces protiv sicilijanske mafije Cosa Nostre započet polovicom osamdesetih godina, 10. veljače 1986., u Palermu na kojem su zahvaljujući tužiteljima Giovanniju Falconeu, koji je uspio nagovoriti mafijaša Tommasa Bushettu na suradnju s pravdom, i Paulu Borsellinu, obojicu je sudaca je 1992. godine ubila mafija, pred sud je izvedeno 460 mafijaša, a proces se održao u dvorani-bunkeru palermskog zatvora Ucciardenea. Prvostupanjskom presudom izrečenom 16. prosinca 1987. mafijaši su kažnjeni s 19 doživotnih zatvora i još ukupno 2665 godina zatvora. Vrhovni sud je izrekao konačnu presudu 30. siječnja 1992. potvrdivši, uglavnom, prvostupanjsku presudu i poništivši neke ublažavajuće kazne izrečene na drugom stupnju.

Onima koji ga žele usporediti s Giovannijem Falconeom i Paulom Borsellinom koji su vodili proces protiv Cosa Nostre koji je obuhvatio 460 ljudi, tužitelj Gratteri kaže kako su oni bili velikani, a “mi samo pokušavamo raditi svoj posao”. No, njegova primjedba kako je sve u redu dok istražuješ mafijaše, ali postaješ neugodan kada otkriješ povezanost kriminalne organizacije s politikom ipak nalikuje na situaciju iz osamdesetih godina. I Falcone i Borsellino imali su protivnike među političarima i politika nije slušala njihove savjete.

Pod zaštitom 30 godina

Gratteri priznaje kako je u posljednje vrijeme oprezniji. Pa kako to, već ste oko 30 godina pod policijskom zaštitom, a kažete da ste sada oprezniji, u kojem smislu, pitala ga je Lilli Gruber, voditeljica emisije Osam i pol na Tv La7 u subotu 12. kolovoza. Gratteri je samo prstom dao do znanja da pređe na drugo pitanje. Drugo pitanje je bilo neminovno, odnosno pomaže li vam sadašnja vlada Giuseppea Contea?

– Brine se treba li mi nešto, upravo danas me nazvao i ministar pravosuđa Alfonso Bonafede i pitao treba li mi pomoć, ali i prijašnji ministri su isto tako bili zainteresirani. Ali nije problem u tome, već u činjenici da se ne provode potrebne reforme, odgovorio je Gratteri.

– Imam dobre odnose s ministrima. Brinu se za rad mojeg tužiteljstva, ali nije to razina s kojom se treba sučeljavati mafije. Reforme koje imam u mislima se ne provode. Sve dok zakonima nećemo učiniti da se ne isplati činiti kaznena djela do njih će dolaziti, kazao je Gratteri, ali taj njegov odgovor vrijedi i za druge države. Postoji još jedan problem o kojem govore svi protumafijaški tužitelji, pa tako i Gratteri, odnosno da protumafijaški zakoni nisu ujednačeni u Europi. Gratteri je zadao još jedan težak udarac sadašnjim političarima usporedivši ih s onima osamdesetih godina.

– Ako usporedimo kulturno-obrazovnu spremu parlamentaraca iz Prve Republike i ovih sadašnjih, onda između njih postoji provalija. Najgori parlamentarci Prve Republike pročitao je najmanje nekoliko knjiga, a za ove danas ne znam – kazao je Gratteri.

Ovaj maksi-proces ‘Ndrangheti koji će se nakon oko deset preliminarnih zasjedanja u Rimu preseliti u sličnu dvoranu-bunker koju se završava graditi na ukupno 3300 četvornih metara, odnosno dvorana je duga 100, a široka 33 metra u bivšoj industrijskoj zoni grada Lamezia Terme u regiji Kalabriji, je “kamen temeljac za otkrivanje povezanost kalabrijske mafije s bijelim okovratnicima, objašnjava Gratteri.

Osim mafijaša optuženo je i više osoba iz tzv. sive zone, odnosno profesionalnih samostalnih djelatnika te ljudi iz državnih službi koji su “bili nevjerni Državi”, a koji su omogućili toj mafiji pastira da sa silom, nasiljem i novcem zarađenima na drogi, postane ruke i noge državne administracije i upravljanja državnim pitanjima. Primjerice i bivši predsjednik Porotnog suda u Catanzaru Marco Petrini je pod istragom zbog korupcije u sudskim činima, odnosno zbog sumnje da je namještao neke procese. Na vrhu svih optuženika je Luigi Mancuso zvani Vrhovni (Il Supremo), koji povezuje razne klanove ‘Ndranghete.

Društvena komponenta

No, što je postala ‘Ndrangheta posljednjih desetljeća? – Najmoćnija mafija i jedina prisutna na svih pet kontinenata. Iznutra je čvrsta, a prema vani je kredibilna, vjerodostojna. No, njezin najvažniji skok bio je stvaranje odnosa s društvom i s vlastima. Postala je fiziološka komponenta društva, objašnjava Gratteri, a do toga je došlo jer ljudi iz institucija nisu s dovoljnom ozbiljnošću i čvrstinom shvatili što im se događa pred očima. I to već desetljećima.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

BR
Bravo
09:16 14.09.2020.

Kod nas bi trebalo čak i više njih sjesti na klupu. Mali smo ali nema nam ravnih. Tko ne gladuje taj krade. Malo je onih koji imaju dobra primanja i sa time su zadovoljni. Obično se pojavi neka dobra prilika koju ne treba propustiti jer tko zna što će biti sutra

PR
PraviPlavi
09:13 14.09.2020.

nije to nista. da krene istraga u rh bilo bi najmanje 100 puta vise takvih pred sudom. samo sto bi kod nas suci presudivali sami sebi pa opet nebi bilo kaznjenih.

Avatar Asterix
Asterix
09:26 14.09.2020.

Mi nikada nismo imali tako hrabre tužitelje, niti blizu. Najispravniji opis bi bio da su totalna suprotnost.