Jesu li cijene nekretnina u Hrvatskoj toliko napuhane da bi uskoro moglo doći do ponovnog sloma, sličnog onog koji smo imali 2008. godine? Ljudi koji se bave posredovanjem u prodaji nekretnina tvrde da pjena koju spominje guverner Boris Vujčić nije ni blizu balonima koji su postojali 2008., a lopticu na zemlju spušta i glavni ekonomist središnje banke Vedran Šošić, koji veli da su stanovi i kuće tek ‘blago precijenjeni’.
– O balonima bismo mogli govoriti ako se nastavi strelovit rast cijena kakav smo imali prošle i ove godine – ističe Šošić. Lani su nekretnine poskupjele oko 7 posto, ove godine već oko 12, što je znatno iznad ostalih gospodarskih kretanja.
Porez bi stabilizirao tržište
U Hrvatskoj se godišnje proda nešto manje od 30.000 nekretnina, a u ponudi je više od 160.000 stanova i kuća. U prvoj godini oglašavanja kupca nađe tek svaka šesta nekretnina, s tim što je svaki peti kupac stranac. Godišnje se pak sagradi oko deset tisuća novih stanova i kuća, s tim što stanovi čine gotovo 90 posto stambenog fonda. Pozicija stranaca bitno se mijenja na Jadranu, gdje u pojedinim sredinama stranci čine čak 90 posto kupaca. Njihova je platežna moć imuna na domaće ekonomske probleme, no posrednici u prodaji nekretnina boje se da bi se i stranci pritajili kada bi se tržište zaljuljalo.
Premda i guverner središnje banke Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić tvrde da su im kod mogućih intervencija ruke vezane, činjenica je da se rast cijena nekretnina poklopio s državnim subvencijama koje je u rujnu zatražilo više od 4000 kupaca stanova ili kuća! Svi koji su proteklih mjeseci pokušali kupiti stan svjedoče ‘ludilu’ na tržištu jer prodavatelji često traže i više po kvadratu nego što su tražili 2008. godine. Novi krug subvencija najavljen je za proljeće, pa na jesen još jedan, tako da ne treba očekivati pravo smirivanje. Ministri i Vlada, međutim, odbijaju prihvatiti odgovornost za rast cijena i o tome uglavnom ne žele govoriti, već u prvi plan ističu da su tisućama obitelji pomogli da dođu do krova nad glavom. I doista, kamate po kojima se kupuju subvencionirani krediti niže su od tržišnih, a 30-51 posto subvencije u pet godina bila bi znatna pomoć da nije došlo do skoka cijena koji je pojeo sve povoljne učinke Vladine mjere.
Kad su ostali kupci u pitanju, financijaši smatraju da većina i dalje na nekretnine gleda kao na dobre investicije: kamata na štednju nema, dionice su nesigurne, pa se ulaže u nekretnine koje se lako iznajme, osobito u Zagrebu i uz more. Nije nebitno i to što su nekretnine oslobođene plaćanja poreza, za razliku od kamata na štednju ili zarada na dionicama koje su oporezive. Institut za javne financije doveo je ovaj tjedan vodeće stručnjake s područja oporezivanja nekretnina u Zagreb da bi nam prenijeli svoja iskustva i svjetsku praksu, no ministar financija Zdravko Marić, koji se već jednom opekao na toj vatri, kaže da je na dulje vrijeme završio tu priču. Marić u jednu ruku priznaje da bi porez na nekretnine pridonio stabilizaciji tržišta, no on ga je gurao prvenstveno radi toga da ravnomjernije raspodijeli porezni teret i ojača proračune lokalnih jedinica. Vedran Šošić kaže da nema smisla ni zaoštravati uvjete za kredite jer su oni zbog Ovršnog zakona već dosta strogi.
Subvencije ne idu tamo kamo trebaju
Dubravko Ranilović, prvi čovjek komorskog udruženja za promet nekretninama, uvjeren je da će se tržište smiriti jer okolnosti nisu ni blizu onima iz 2008. godine.
– U nekim dijelovima zemlje cijene jesu previsoke, posebno za novogradnju. Visoke su i tražene cijene rabljenih stanova, no one se ispuhuju kako prodavatelji shvate da ih ne mogu dobiti – naglašava Ranilović. Državne subvencije su, kaže, bile dobrodošle u vrijeme kad je promet bio slab, ali one su kontraproduktivne u razdoblju rasta tržišta i cijena. – Subvencije ne dolaze do onih kojima bi trebale. Naše udruženje predlagalo je određene promjene i o tome bi trebalo razgovarati – kaže Ranilović.
Tko je ministar graditeljstva? Možda on zna.