Uvid u stvarno stanje: Cijene iz oglasa postaju povijest!

Do ljeta ćemo napokon imati bazu podataka s realnim cijenama nekretnina, a za godinu dana Hrvatska će imati i karte gradova i županija na kojima će biti ucrtane te cijene. Raščišćavanje neuređenog područja tržišta nekretninama počet će idući tjedan, kada bi na Vladin dnevni red trebala stići Uredba o procjeni vrijednosti nekretnina.

2 procjenitelja, dvije cijene

Prema toj uredbi, županije i gradovi u roku od 45 dana od stupanja uredbe na snagu trebali bi od javnih bilježnika nabaviti preslike svih kupoprodajnih ugovora te ugovora o zakupu ili najmu, koji su sklopljeni nakon 1. siječnja 2012. godine. Na temelju toga bit će izrađena aplikacija za bazu podataka unutar Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU).

– Iz tih ugovora referenti će unositi u bazu sve bitne podatke kao što su stvarne cijene po kojima su nekretnina ili zemljište prodani, opis nekretnine, unutrašnjost, starost... Procjenitelji će potom moći zatražiti izvod iz baze podataka i tako dobiti na uvid vrijednosti nekretnina ili zemljišta iz zone koja im treba da donesu procjenu. Dosad su se ravnali cijenama iz oglasnika – objašnjava zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir.

Ovo je prvi put da država uređuje način procjene nekretnina, čime će se u budućnosti izbjeći slučajevi poput prodaje zgrade u Planinskoj zbog čega je osuđen bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Pri kupnji ta je zgrada procijenjena na 79,9 milijuna kuna, a u istrazi se iskristaliziralo da je njezina vrijednost manja za više desetaka milijuna kuna. S novim pravilima izbjeći će se i situacije da se trasa autoceste plaća kao građevinsko zemljište ako prolazi preko poljoprivrednog. Poanta je reguliranja procjene nekretnina i da se ukine praksa samovoljnog procjenjivanja nekretnina koju su provodili procjenitelji, a koja je u više slučajeva pokazala da dva procjenitelja za istu nekretninu daju dvije oprečne cijene. Naime, uredbom se napokon definiraju tri temeljna stupa za procjenitelje. Njome se uređuje tko može biti procjenitelj, kojim se metodama mogu raditi procjene te na temelju kojih podataka.

Infografika: Kristina Franić

– Procjene će moći raditi samo ovlašteni procjenitelji, a to su oni koje je sud imenovao i koji su članovi udruge. A takvih je otprilike 430. Svi oni proći će u idućih nekoliko mjeseci i obuku koja čeka i referente po županijama i gradovima koji će u bazu unositi podatke i posao može početi. Prve procjene nekretnina i zemljišta po uredbi imat ćemo na ljeto, možda i prije – kaže Uhlir. U bazu podataka neće ulaziti osobni podaci, već samo opis nekretnina, poput lokacije, cijene, pozicioniranosti u zgradi, starosti, stanja i slično. Osim kupoprodajne cijene, baza će sadržavati i podatke kao što su najamnina, zakupnina ili troškovi gospodarenja. Za područja na kojima je tržište nekretnina mrtvo, procjenitelji će se ravnati susjednim područjima s najsličnijim karakteristikama.

Detalji u pravilniku

Nakon donošenja uredbe ministrica Anka Mrak Taritaš donijet će i pravilnik koji će detaljno razraditi načine obračuna vrijednosti nekretnina, a po kojima će se u svome radu voditi procjenitelji. S obzirom na to da se situacija na tržištu nekretnina dovodi u red prema direktivi Europske unije, procjene hrvatskih procjenitelja bit će međunarodno priznate. Ministarstvo će imati visoko procjeniteljsko povjerenstvo koje će objediniti kretanje cijena iz cijele zemlje te će usklađivati rad lokalnih povjerenstava. Isto će povjerenstvo po potrebi za sudove raditi nadvještačenja u dvojbenim slučajevima. Podacima će se moći koristiti i Porezna uprava koja sada jedina ima podatke o prodanim nekretninama na tržištu, no baze podataka po kojima razrezuju porez na promet nekretninama ne daju u javnost, pa ni državnim institucijama kao što su ministarstva.