Cijene stambenih nekretnina pale su približno 30 posto u odnosu na pretkriznu 2008. godinu i vratile su se na razine s kraja 2004. godine, navodi HNB u studiji Financijske stabilnosti.
Veći pad na Jadranu
Prema hedonističkom indeksu cijena nekretnina, koji HNB računa na osnovi realiziranih transakcija i procjena realiziranih transakcija s Hrvatske burze nekretnina, cijene su znatnije počele padati tek 2013. i ove godine, no posljednje korekcije bile su izraženije na Jadranu. Ako se gleda dulje razdoblje, zagrebačke su cijene na kraju drugog kvartala ove godine ipak pale više – 36,3 posto u odnosu na rekordnu 2008. godinu, dok je na Jadranu pad cijena bio 32,2 posto.
– Ta je korekcija u cijelosti poništila snažan rast zabilježen u pretkriznom razdoblju vrativši ih na razine s kraja 2004. godine – ocjenjuju analitičari središnje banke, koji vjeruju da je nastavak opisanih kretanja izgledan i u ostatku godine. Prodaja i dalje stagnira i vrti se oko 20-ak tisuća starih i oko dvije tisuće novih stanova. Cijene novih stanova otprilike su 1400 kuna više nego što su bile 2004. godine i očito padaju sporije. Tada se kvadrat novog stana prodavao po 9000 kuna, odnosno 1200 eura. Na godinu se u Hrvatskoj dovrši oko 12 tisuća novih stanova.
– Oporavak tržišta nekretnina ne možemo očekivati bez ukupnog gospodarskog oporavka i buđenja potrošačkog optimizma – navodi analitičar Ekonomskog instituta Goran Buturac, koji procjenjuje da okolnosti još guraju građevinare, pa i sektor nekretnina, na pad cijena.
Do početka krize građevina je zapošljavala 120 tisuća radnika, sada jedva da ima 80 tisuća. Čak 40 posto nezaposlenih nema ni srednje škole i Buturac kaže da se radnici s takvim kvalifikacijama neće zapošljavati u nanotehnologijama, nego na građevini, zbog čega je oporavak tog sektora jako važan.
Treba nam – optimizam
– Nama je sad potreban optimizam više od ičega drugog. Bez optimističkih očekivanja neće biti potrošnje stanovništva i investicija, a sve dok građani ne počnu trošiti i poduzetnici ulagati, neće biti ni oporavka na tržištu rada. Prelazimo iz materijalne i sfere brojki u posve psihološku i sociološku domenu – kaže Buturac te savjetuje Vladi da mijenja pristup i nađe način da izađemo iz začaranog kruga.
– Punjenje državne blagajne ne može biti cilj i zato je dobro da nas EU kontrolira kroz proceduru prekomjernog deficita. Ljudi ne vraćaju kredite jer su ostali bez posla i u krizi se prvo odriču trajnih potrošnih dobara. Građevinu i tržište nekretnina teško je promatrati izvan ukupnog kretanja. Kako prodaja stagnira bez obzira na dosadašnji pad cijena, to je znak da građani još misle da cijene nisu dovoljno pale – ističe analitičar Ekonomskog instituta.
>>Stanovi jeftiniji 9,7%: 'Cijene su počele padati tek kada je HNB postrožio regulativu'
U Istri jos i danas traze za stan po m² 2500-3500.-€, a za kuce bez kanalizacije na selu 15 km od mora za 100m² 250-300000 €. Prije ce Firma propasti nego spustit cijenu na narmalanu razinu.