Europa se nalazi pred velikim kamatnim zaokretom – vrijeme jeftinoga novca i slaboga eura je iza nas, objavio je u petak ugledni njemački poslovni list Handelsblatt, zadovoljan što su dan prije kamate na njemačke obveznice skočile sa 0,05 na 0,7%, a euro je u odnosu na dolar dostigao najveću vrijednost u posljednja tri mjeseca. Potez guvernera eurozone Marija Draghija – tiskanje novca i kupnja obveznica – očito je urodio plodom.
Dobro za štediše
I dok domaći analitičari misle da je jača potražnja za njemačkim papirima rezultat sumnje u periferne zemlje, Handelsblatt zaključuje da vrijeme niskih kamata prolazi. Tome se najviše trebaju veseliti štediše jer su kamate na štednju gotovo iščezle. Njemački ekonomisti vjeruju da je oporavak eurozone stvaran, a ne sporadičan kao dosad. Topli vjetrovi koji pušu u Europskoj uniji imaju utjecaja i na ostvarenja u Hrvatskoj kroz solidno povećanje robnog izvoza u prvom tromjesečju, industrijske proizvodnje i turističke potrošnje. Konačno je nakon šest godina zaustavljen pad građevinske aktivnosti i zaposlenosti, pa se na tragu Grčićeva optimizma prvi put dosad procjene kretanja hrvatskog BDP-a korigiraju u pozitivnom, a ne u negativnom smjeru.
Očekuje se da će godina donijeti oko pola postotnog poena rasta, uz ubrzanje u idućoj godini, no sve bi to bilo dobro da ne postoji jedno veliko ‘ali’ zbog kojega Hrvatska ima više razloga da strepi nego da se veseli stabilizaciji prilika u eurozoni. Čim vodeće ekonomije članica EU ostvare čvrst i siguran rast, taj će se rezultat odraziti i na kretanje kamatnih stopa, koje će se vraćati prema uobičajenim vrijednostima. Za Njemačku su to kamate od plus jedan, a ne minus jedan do minus pet posto, kako se sada trguje njemačkim obveznicama, Francusku oko 2 i Italiju oko 3 posto ako dobro iskoriste priliku koju im je dao ECB. Za Hrvatsku je to, nažalost, zaduživanje uz neodrživih 6,7% ili – nikako!
Guverner Boris Vujčić ne želi prognozirati kad bi se mogao dogoditi taj zaokret, dok ekonomist Željko Lovrinčević smatra da Hrvatska ima dvije godine u kojima mora provesti radikalne promjene da bismo izbjegli najcrnji scenarij. Javni dug nam je došao na razine koje se više ne mogu kontrolirati bez ušteda koje se na godišnjoj razini kreću i do 20 milijardi kuna! To bi podrazumijevalo spuštanje državne potrošnje na stotinjak milijardi kuna, o čemu je najotvorenije govorio bivši premijer Nikica Valentić! Guverner Vujčić nije spominjao koliko bi proračun trebalo srezati, ali to indirektno pokazuje njegova računica da iduće tri godine proračun mora osigurati najmanje 25 milijardi kuna suficita za otplatu dugova.
Problem je bezidejnost
– Bezidejnost je veći problem Hrvatske od deficita i javnog duga, a kako su naš ekonomski, financijski i bankarski sustav postavljeni tako da stvaraju deficite, jasno je kamo idemo – komentar je Ljube Jurčića, koji vjeruje da se umjesto stranog može koristiti domaći novac da bi se povećala proizvodnja i broj radnih mjesta.
Vujčić na to odgovora da novac nije osnovni hrvatski problem jer ga ima, mjereno udjelom u BDP-u, pet puta više nego u europodručju, nego su to loše poslovno i investicijsko okruženje zbog kojega Hrvatska nije atraktivna za ulagače.
Nisam vjerovao da proširenje EU podrazumjeva kolonijalni status pridošlih članica.Žalosno je samo to da se je naša politička elita prodala za šaku škuda i sad izgovara mantre o nekoj demokraciji i našoj svijetloj budučnosti u EU.Htjeli mi to ili ne mi postajemo moderni robovi u nekom novom carstvu gdje vladaju novac i njegovi vlasnici.Bilo bi nam bolje da smo ostali van unije i sami pokušali riješiti organizatore pljačke u pretvorbi što je svakako nemoguče ali smo samostalno mogli podvući crtu i krenuti dalje ovko nam slijedi legalna monetarna okupacija bez carine i moguče političke zaštite samostalnosti.