Nnovom Ministarstvu državne imovine, u kojem će sada n
Marić treba riješiti 46.000 stanova, vila, vojarni, zemljišta...
a jednom mjestu, pod palicom Gorana Marića, biti sve dionice i udjeli u tvrtkama od strateškog i posebnog interesa i onima za koje strateški i poseban interes nije utvrđen, stanovi, poslovni prostori, građevinska zemljišta, nekretnine koje je MORH proglasio neperspektivnim za vojnu namjenu.
Godinama se pokušao napraviti red, no godine su trebale samo da se veći dio prebaci u jednu instituciju, pa i da se napravi popis onoga što država uistinu posjeduje. No i danas postoji niz tvrtki unutar ministarstava čiji ministri nisu prebacili tvrtke u DUUDI, što bi ministar Marić sada trebao požuriti.
Požurit će i naplatu državne imovine koja je dana u najam jer ga je država zaboravila naplatiti u nekim slučajevima i po pet godina. Trebat će riješiti problem ilegalno useljenih stanova, poslovnih prostora...
No prije toga, a sigurno do kraja godine, moraju se riješiti gorući problemi – Imunološki zavod, vidjeti hoće li se prihvatiti ponuda PPD-a za strateškog partnera u Petrokemiji, završiti proces pronalaska strateškog partnera u Badelu…
A onda se prihvatiti i tzv. mrtvog kapitala, za koji većina misli da ga je lako staviti u funkciju, no nije, i trenutačno postoji čak 46.000 neriješenih problema da bi se nekretnine ili zemljišta aktivirali. Jer u najvećem broju slučajeva odluka nije samo na DUUDI-ju, odnosno od ovoga tjedna na Ministarstvu, nego se čeka i na odluke Ministarstva pravosuđa, DORH-a, Ministarstva kulture…
Prema procjenama vrijednost državne imovine, od stanova, poslovnih prostora, zemljišta, vila..., iznosi oko 30 milijardi kuna. DUUDI je tijekom 2014. i 2015. godine preuzeo 332 bivše vojne nekretnine, ukupne površine oko 50 milijuna m2, nekoliko ove godine, a riječ je o bivšim vojarnama i zemljištima koja su proglašena neperspektivnima za MORH i Oružane snage.
Temeljem lanjske odluke Vlade o prijenosu upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima MORH-a na DUUDI, DUUDI-ju je predano na upravljanje i raspolaganje 3116 poslovnih prostora MORH-a, 233 poslovna prostora te 2883 garaže i garažna mjesta.
– No DUUDI može raspolagati samo nekretninama koje su upisane kao vlasništvo RH, a velik je broj onih koje su još uvijek upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina – kaže donedavni predstojnik DUUDI-ja, sada državni tajnik Ministarstva Tomislav Boban.
Zato se nad njima vode sporovi radi utvrđivanja prava vlasništva i ti su postupci na sudovima, a s obzirom na to da su bivši vlasnici podnijeli zahtjev za povrat sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Primjer takvog slučaja jesu nekretnine poput Krvavice ili Šepurine kod Zadra. Stoga je i kočnica državi u raspolaganju bivšim vojnim nekretninama evidentiranje sagrađenih vojnih građevina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama.
Odnosno, problem je nedostatak akata kojima se odobrava građenje na temelju kojih su Jugoslavenska narodna armija i Savezni sekretarijat za narodnu obranu gradili objekte jer nisu evidentirane u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama i to je slučaj, objašnjava Boban, tzv. crne rupe u katastru.
Možemo raspolagati samo nekretninama koje su upisane kao vlasništvo RH, a puno ih je još upisano kao društveno vlasništvo
Prije dvije godine Vlada je donijela Uredbu o vojnom graditeljstvu koja je omogućila “legalizaciju” i evidentiranje sagrađenih bivših vojnih nekretnina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, no to je dug proces, koji još nema rezultata.
Prema prostornoplanskoj dokumentaciji, vojne nekretnine nalaze se u zoni posebne namjene. Međutim, ta posebna namjena često ostaje nepromijenjena i kada se bivše vojne nekretnine predaju na upravljanje DUUDI-ju, što je zapreka za raspolaganje i zato je potrebno definirati prostornoplansku namjenu bivših vojnih nekretnina. Uz sve to postoji još problema koji koče raspolaganje tim tzv. mrtvim kapitalom.
Iz vojarne u Karlovcu ukrali su cijelu kuhinju, iz Šepurina materijal vrijedan 2 mil. eura
Nakon predaje bivših vojnih nekretnina na upravljanje DUUDI-u, nekretnine najvećim dijelom ne čuvaju zaštitarske službe, kaže Boban, zbog čega dolazi do krađa i oštećenja imovine iz bivših vojnih nekretnina. Nedavno su se zbog toga žalili na vojarnu Kula u Sinju.
Iz vojarne u Karlovcu iznijeli su cijelu kuhinju, iz Šepurina materijal vrijedan dva milijuna eura, pri čemu su lopovi i srušili objekt. Usto, pojedine bivše vojne nekretnine, poput Kukuzovca u Sinju, nalaze se u minskim sumnjivim područjima te je prije njihova stavljanja u funkciju potrebno razminiranje.
Za bivšu partijsku školu u Kumrovcu nedavno je interes iskazao Fethullah Gulen, ali je zbog burnih događaja u Turskoj državni vrh odbio ponudu
– Kada se zbroje sve radnje – od upućivanje zahtjeva nadležnom državnom odvjetništvu za provedbu uknjižbe prava vlasništva RH, pokretanje postupaka predaje u posjed nekretnina u kojima se nalaze korisnici bez pravne osnove, postupaka brisanja zabrane raspolaganja i drugih zabilježbi te ishođenje potvrde MORH-a sukladno Uredbi o vojnom graditeljstvu, nabava usluge ovlaštenog geodeta radi evidentiranja građevina, parcelacije zemljišta prema granici građevinskog područja, usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, pribava dokumentacije za novoformirane čestice, prikupljanje podataka o utvrđivanju i evidentiranju granice pomorskog dobra te suradnja s nadležnim Ministarstvom i Županijskim povjerenstvom za granice pomorskog dobra kako bi se postupak utvrđivanja i evidentiranja pomorskog dobra ubrzao, pribavljanje podataka o uključenosti nekretnina u šumskogospodarsko područje od Hrvatskih šume, upućivanje zahtjeva jedinicama lokalne i regionalne samouprave za izmjenu prostornog plana..., onda je jasno da aktivacija mrtvog kapitala nije jednostavna – zaključuje Boban.
No, kada se prepreke riješe, bivše vojne nekretnine imat će velik potencijal za prije svega turističke investicije, s obzirom na veliku površinu njihova obuhvata te njihov često vrlo atraktivan položaj. Strategijom razvoja turizma do 2020. godine propisane su potencijalne lokacije brownfield projekata na lokacijama bivših vojnih nekretnina.
Pa su to na sjevernom Jadranu lokacije Muzil, Hidrobaza, Katarina Monumenti, Pineta, brdo Tovar... Na južnom Jadranu Šepurine, Zablaće/Kanal Sv. Ante, Kruščice, Prevlaka, vojarna M. Tito, Ubli na Lastovu te na Visu vojarna Rogačić.
I u kontinentalnoj Hrvatskoj SRC Kukavica u Bjelovaru. Neki bivši vojni objekti su stavljeni u funkciju ili kroz povrat imovine ili davanjem u najam. Na temelju natječaja krajem prošle godine stigle su dvije neobvezujuće ponude za Muzil od Boygues Batiment Internationala iz Francuske i Forbes Real Estate LLC-a iz SAD-a. Za bivše vojno odmaralište Kupari iz Župe Dubrovačke ove je godine zaključen ugovor o realizaciji projekta s Avenue grupom.
Bivša vojarna “Kralj Tomislav” iz Zagreba dodijeljena je prije deset godina u vlasništvo Zagrebačkoj nadbiskupiji za potrebe Katoličkog sveučilišta, dio bivše vojarne Bribirski knezovi iz Šibenika dodijeljena je 2010. godine u vlasništvo Šibenskoj biskupiji za izgradnju Katoličkog školskog centra Sveti Mihovil, a drugi dio pet godina kasnije Ministarstvu branitelja za gradnju Veterinarskog centra.
Bivša vojarna “Ban Krsto Frankopan” iz Koprivnice dodijeljena je 2011. godine u vlasništvo Koprivnici za gradnju sveučilišnog kampusa, a Ivaniš Nelipić iz Sinja dodijeljena je prije pet godina gradu Sinju. Bivša vojarna Palacin u Šibeniku ove je godine dana na korištenje Veleučilištu u Šibeniku za potrebe pripreme gradnje studentskog kampusa.
Uskoro se planira dvije vojarne u Karlovcu dati u najam za dom za starije i nemoćne i gradnju studenske menze. Za bivšu partijsku školu u Kumrovcu nedavno je interes iskazao Fethullah Gülen, inače vlasnik velikog broja sveučilišta u svijetu, pa je i u Kumrovcu planirao graditi studentski kampus.
No s obzirom na razmirice Gülena i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, tu je ponudu državni vrh odbio. Veliki su potencijal i zemljišta koja država ima u vlasništvu. No neka od njih, poput Kotoribe u Međimurju i Kršanu u Istri, iako je planirano, ne mogu se preoblikovati u poduzetničke zone zbog spornog zakona koji kaže da se nove zone ne mogu otvoriti ako u razmaku od 20 km postoji zona na kojoj nije popunjena aktivnost do 66 posto.
Promjenu tog zakona inicirao je bivši ministar obrta i malog poduzetništva Darko Horvat, no zbog promjene Vlade prijedlog nije stigao na dnevni red Vlade. Zakon koji je svakako pomogao utvrđivanje cijene kod izdvajanja šuma, gdje se više ne plaća cijena od 200 eura Hrvatskim šumama po četvornom metru, nego kuna.
Nedavno se pojavio interesent za Prevlaku gdje su riješeni svi imovinskopravni odnosi, no zapelo je kod cijene.
Na kraju rujna u portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju bila su 404 društva u kojima država ima udjel manji od 25 posto, 30 društava imalo je državni udjel do 50 posto, 34 društva više od 50 posto, a ukupna im je nominalna vrijednost oko 7,3 milijarde kuna. Kako je riječ o u većini slučajeva malom udjelu, ulagača je teško naći, a tamo gdje je i udjel veći, pretežito je riječ o tvrtkama koje teško preživljavaju.
Za sada se vode načelni razgovori s mirovinskim fondovima o modelu prema kojem bi se ti državni udjeli razvrstali u tri fonda prema kriteriju kvalitete, kojima bi upravljao stručni menadžment, odnosno netko tko će povećavati vrijednost tih fondova, a za koje bi onda postojao interes mirovinaca da ih kupuju.
Od težih slučajeva tvrtki načelno rješenje našlo se za tekstilnu industriju Orljava pa bi se ta tvrtka iselila iz područja zatvora Lepoglava, što je bila važna prepreka interesa potencijalnih ulagača.
Tvrtka bi se iselila nekoliko metara dalje, na prostore jedne domaće tvrtke, a ta tvrtka ne bi morala plaćati najam državi za prostor unajmljen na drugoj lokaciji. Za Imunološki zavod trajno rješenje nije nađeno, dio Vlade misli da je za tu tvrtku najbolje rješenje stečaj, no ministar zdravstva Milan Kujundžić želi da se obavi još jedna analiza.
Krajem 2015. stigle su dvije neobvezujuće ponude za Muzil od Forbes Real Estate LLC-a iz SAD-a i Boygues Batiment Internationala iz Francuske
Nakon ovogodišnjih 32,5 milijuna kuna država će i sljedeće godine iz proračuna za radnike u toj tvrtki morati izdvojiti 32 milijuna kuna za plaće jer, s obzirom na to da su izgubili dozvole za proizvodnju, posla nema.
Dug im je oko 83 milijuna kuna, a procijenjeno potrebno ulaganje oko 30 milijuna eura. Ipak, radnici nisu sretni zbog ove situacije do koje ih je dovelo višegodišnje zanemarivanje države, a iz ureda ravnateljice kažu nam i da radnici rade na drugim poslovima.
Primjerice, temeljem dozvole za uvoz pripravaka na bazi medicinskog kanabisa uvoze te pripravke, za virusna cjepiva mogu obavljati vanjsko pakiranje, provjeru kakvoće, skladištenje, isporuku lijekova... Otkupljuju plazmu iz transfuzijskih centara diljem zemlje koju pregledavaju, skladište.., vode i brigu o matičnim sojevima virusa morbila, rubele i parotitisa koji su u vlasništvu RH...
Razilaženja u Vladi već postoje i oko strateškog partnera za Badel, no odluka će se morat brzo donijeti jer je ponovno aktivirana predstečajna nagodba, a ako se strateški partner u roku od 110 dana ne odabere, toj tvrtki prijeti stečaj.
Za tu tvrtku ponude su predali domaća Meteor grupa i slovački St. Nicolaus. Vjerojatno će više sreće država imati u prodaji turističkog portfelja. Uskoro će raspisati natječaj za hotel Maestral. Dok za hotel Jadran i dalje stoji plan da ga se prepusti bivšim PIF-ovima, na temelju njihovih potraživanja od države, za što je početkom godine presudu donio sud.
Za oko tri i pol tisuće stanova u kojima su u najmu povlašteni najmoprimci s reguliranim pravnim statusom preko ugovora s MORH-om, MUP-om..., država ostaje pri ideji da im se omogući otkup tih stanova. Praznih je 906 stanova, u koje bi se trebali useliti azilanti ili bi se prenamijenili u socijalne stanove. Svi ostali od ukupno 5777 stanova bespravno su useljeni i na tome radi DORH.
>> Marić: Prvo ću napraviti analizu postojećeg stanja u resoru, prvi rezultati uskoro