Članovi izaslanstva Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta, kojim predsjedava njemački eurozastupnik Michael Cramer, danas su boravili u radnom posjetu istočnoj Hrvatskoj. Nakon razgovora s čelnicima grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, članovi izaslanstva su posjetili gradilište mosta na rijeci Dravi, značajnog ali i najskupljeg objekta na hrvatskoj dionici autoceste Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče u sklopu europskog prometnog Koridora Vc.
U izaslanstvu ovog značajnog europarlamentarnog odbora, bila je i jedina slavonska europarlamentarka Biljana Borzan (SDP). U cilju poticanja dovršenja hrvatskog i mađarskog dijela ove autoceste i bolje prometne povezanosti, ona je zajedno s kolegama europarlamentarcima iz Mađarske i Velike Britanije, još u prošlom mandatu zahtjevala od Europske komisije mogućnosti sufinanciranja ovog prometnog pravca.
– Mogućnosti svakako ima, a to je potvrdio i odgovor Komisije, no ono je bilo prijelomno vrijeme između dva financijska razdoblja. Da smo tada eventualno 'uletjeli' u financiranje, bili bi u obvezi sve završiti do kraja 2016. godine. S graditeljske pozicije, to nažalost nije bilo realno, a u godinama kada je započela izgradnja ovoga mosta o tome nitko u tadašnjoj hrvatskoj vlasti nije razmišljao. Stoga pomoć od EU fondova za tu namjenu možemo tražiti sada – rekla je zastupnica Borzan.
Inače, kada bude završen u proljeće sljedeće godine, bit će to najduži most u Hrvatskoj (2.485 metara). Glavna rasponska konstrukcija mosta preko Drave iznosi 420 metara, a sastoji se od spregnute čelične grede, dva pilona visine 75 metara i zatega. Na osnovu mosta, s obje dravske obale nastavljaju se pristupni mostovi ukupne dužine 2.087 metara. Oni su projektirani kao dva odvojena mosta s rasponima od 35 metra.
– Ovaj most je već sada pravi arhitektonski ljepotan. Međutim, ta 'ljepota', smještena u dravskim šumama, koštat će gotovo 1,2 milijarde kuna s PDV-om. Za usporedbu, čitava dionica autoceste od Đakova od Osijeka u dužini od 32,5 kilometara, stajala je 2,2 milijarde kuna. Usprkos svim tehničkim i ekološkim zahtjevima oko izgradnje dravskog mosta, ostaje dojam kako je to mogao, ali i morao, biti znatno jeftiniji projekt. No, u vrijeme kada je u srpnju 2011. godine započela i još ranije planirana njegova izgradnja, o racionalnom trošenju sredstava očito se nije previše razmišljalo. Da je, sada bi vjerojatno nešto od tih silnih stotina milijuna kuna preostalo i za dionicu kroz Baranju. Sada je na nama da se borimo za sredstva iz EU fondova kako bi sljedećih godina završili autocestu do granice s Mađarskom – naglasila je Borzan.
Što se Slavonije i Baranje tiče, izaslanstvo Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta, posjetilo je i Park prirode Kopački rit, te željeznički kolodvor u Vinkovcima.
>> Otvorena izložba 'Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi'
Auuuuu pa ovi komunisti grade skuplje od HDZ-a.Samo mi nemojte reći da je to ugovorio HDZ jer ste mogli dejstvovati u ove 4 godine