Civilizacija Maja propala je zbog blagih klimatskih promjena

Maje, stari narod koji je živio na području Srednje Amerike, u svojim su astronomskim zapisima najavili, kako mnogi tvrde, da će do smaka svijeta kakav danas poznajemo doći 21. 12. 2012. I dok i dalje traju žustre rasprave o tome jesu li nam to Maje stvarno poručili ili je riječ o još jednom pogrešnom iščitavanju i razumijevanju njihovih zapisa (pravu ćemo istinu doznati 22. prosinca ove godine), u drugi je plan pala rasprava o uzrocima propasti te, nekad izuzetno moćne civilizacije.

Ozbiljni problemi

Nanovo su je oživjeli znanstvenici iz Yukatanskog centra za znanstvena istraživanja u Meksiku i sa Sveučilišta u Southamptonu u Velikoj Britaniji koji su u najnovijem broju časopisa "Science" objavili rad koji baca novo svjetlo na tu temu. Prema istraživanju koje su vodili profesori Martin Medina-Elizalde i Eelco J. Rohling jedan od glavnih razloga propasti civilizacije Maja bile su klimatske promjene. No one nisu bile katastrofalne, kako se do sada vjerovalo, već je bila riječ o postupnom procesu u kojem su blage promjene dovele do urušavanja civilizacije u razdoblju od oko dva stoljeća.

Naime, između 800. i 950. godine, u doba kad je civilizacija još bila vrlo moćna, počela su se pojavljivati razdoblja sušnijih godina u kojima bi se količina padalina smanjila za samo 25 do 40 posto, posebno kad je riječ o ljetnim olujama i obilnim kišama. No već je i to bilo dovoljno da izazove ozbiljne probleme jer je, zbog klimatskih uvjeta u tom dijelu svijeta, došlo do nerazmjera između isparavanja vode i padalina pa je dolazilo do nestašica. Naime, područje koje su Maje nastanjivali – južni Meksiko, Gvatemala, Honduras – nema rijeka i voda se koristila iz bazena ili jezera koja su ovisna o padalinama. Manjak vode je, ističu istraživači, postao najvećim problemom civilizacije jer su izbijali problemi s proizvodnjom hrane pa je moćno kraljevstvo zbog toga počelo pomalo propadati da bi se konačno i urušilo, a stanovnici su se razišli u svim smjerovima.

Bez katastrofe

Stoga europski kolonizatori po dolasku na ovo područje pronalaze samo ruševne tragove nekoć moćne civilizacije. Novo istraživanje ističe kako nije isključeno da su problemi s opskrbom vodom mogli izazvati unutarnje sukobe i ratove koje se često navodilo kao glavni razlog propasti civilizacije ili pak teške bolesti. No svakako se isključuje teza da je civilizaciju uništila trenutačna klimatska katastrofa – riječ je bila o dugotrajnom procesu.