Cjepiva ima viška ili ne stiže dovoljno brzo do građana?

Ima li u Europi viška cjepiva protiv virusa Covid-19 i nije sve upotrebljeno ili farmaceutske kuće nisu isporučile količinu cjepiva koju su do sada trebale isporučiti državama?

Prema podacima koje objavljuje Bild farmaceutske kuće su isporučile više cjepiva nego što ga je dosad dano osobama, odnosno samo je u Estoniji i Litvi  podijeljeno sve dobiveno. U većini država iskorišteno je oko 75 posto dobivenih cjepiva, dok je prema tim podacima, primjerice, Danska iskoristila samo 50 posto dobivenih cjepiva. Ostanimo u Danskoj. Ta država dobila je ovaj tjedan 167.000 doza cjepiva.

Zasigurno nije bilo moguće sve odmah potrošiti, ali je to zemlja koja ima dosta organiziranu distribuciju i sustav cjepljenja. Ako se onda uzme broj pristiglih cjepiva i broj danih, vjerojatno je postotak drugačiji od stvarne situacije. Službeni podaci Danske pokazuju da su iskoristili oko 90 posto dobivenih cjepiva. Dakle, jesu li podaci objavljeni u Bildu ujedno i točni podaci? Treba vidjeti jesu li to podaci iz, primjerice, dana kada su cjepiva stigla u neku državu, pa još nisu mogla biti ni iskorištena.

Točno je da u nekim državama nije dobro organizirana distribucija, kao ni služba za cijepljenje. Talijanski premijer Mario Draghi je i na sastanku Vijeća europe (četvrtak i petak) kazao kako treba ubrzati cijepljenja što bi moglo značiti da cjepiva ima, ali ne stižu dovoljno brzo do građana. U Italiji je Draghijeva vlada odlučila da se i kina, dvorane, vojarne, odnosno sva javna mjesta na kojima je to moguće iskoriste za cjepljenja.

Također će biti angažirano mnogo više dobrovoljaca, odnosno želi se ubrzati proces cjepljenja na sve moguće načine. Nakon što je cjepljeno sve medicinsko osoblje, sada je red došao na nastavnike i profesore, te osobe koje imaju više od 80 godina. Starijim osobama od 65 godina, primjerice, nije dopušteno dati cjepivo farmaceutske kuće AstraZeneca, koje i njemačka kancelarka Angela Merkel neće primiti jer ima 66 godina. Činjenicu da Merkel ne smije dobiti to cjepivo mnogi su mediji iskoristili da objave kako se ni njemačka kancelarka ne želi cjepiti. Zapravo Merkel želi čekati cjepivo koje proizvodi Pfizer.

U Velikoj Britaniji cjepljena je kraljica Elizabeta II. koja ima 94 godine i koja je lansirala poziv građanima da se cjepe. Britanci su se u velikim broju odazvali.Još koncem prošle godine oko 40 posto građana u nekim europskim državama kazalo je da će se cjepiti, a kako se približavalo cjepljenje povećavao se i broj onih koji su negativni promijenili na pozitivni pristup cjepljenju. U Italiji se treba predbilježiti za cijepljenje i odaziv je velik bez obzira na to što su građani podijeljeni u kategorije. Sada je, dakle, došao red na nastavnike i profesore i prvo slobodno mjesto je tek 7. ožujka. Kao i mnoge statistike, tako i ova koju objavljuje Bild, ne pokazuje pravo stanje stavki.

Daje parcijalni rezultat. A, da li su farmaceutske industrije isporučile cjepiva i nekim ustanovama ili posrednicima, pa zato ima “viška” cjepiva? Dakako da ima uvijek onih koji žele iskoristiti situaciju u svoju korist. Tako se pojavljuju osobe koje obećavaju da mogu nabaviti milijune i milijune doza cjepiva. No, farmaceutske kuće ne smiju nikome osim državama isporučiti cjepiva. U svakom slučaju, situacija sa cjepivima, koronavirusom i bolešću  COVID-19 bit će još dugo na dnevnom redu.

Prije godinu dana zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj