Cijepljenje je jedan od najvećih pothvata u medicini, a utakmica između znanstvenog i neznanstvenog je neizvjesna – poručio je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na jučer održanom okruglom stolu posvećenom cijepljenju. Tim događanjem u aktualnu javnu polemiku o cijepljenju uključila se akademska zajednica, čiji je stav, kako je istaknuto, utemeljen na dokazima. Smatrala je obvezom reći što misli s obzirom na pad cjepnog obuhvata u nas i prijetnju povratka epidemija pojedinih zaraznih bolesti, ponajprije ospica.
– Mišljenje nije dokaz! Izloženi smo nepovjerenju u znanost koja se temelji na dokazima, a kada političari počnu zauzimati takve stavove, to postaje opasno. Kada političari stanu iza teze da se odbija cijepljenje, onda se produbljuju uvjerenja poput onog da cijepljenje uzrokuje autizam. Hoće li se i o liječenju infarkta odlučivati u Saboru? – poručio je akademik Slobodan Vukičević, koji je i moderirao to događanje. Cijepljenje, pitka voda i novi lijekovi istaknuti su kao čimbenici koji su najviše pridonijeli spašavanju i produljenju života. Samu povijest otkrića cijepljenja kao metode približilo je predavanje dr. sc. Viktorije Erdeljić Turk iz KBC-a Zagreb koja je, među ostalim, rekla i da su otpori cijepljenju došli nakon uvođenja njegove obveze. Hrvatska, dakako, nije jedina zemlja u kojoj se raspravlja o cijepljenju, pri čemu su različitih mišljenja i sami promotori antivakcinalnog pokreta – dio se protivi cijepljenju generalno, a dio ga kao metodu podržava, no zahtijeva ukidanje njegove obveze pozivajući se na druge europske zemlje.
– U Rumunjskoj je lani od ospica bilo 7200 oboljelih, 30 umrlih, kod nas je bilo troje oboljelih. Ali nećemo dugo uživati u kolektivnoj zaštiti imuniteta jer cjepni obuhvati padaju vrlo brzo – rekao je dr. Bernard Kaić iz HZJZ-a.
Okupljeni su opetovano pozvali na dokaze, čemu je izlaganje posvetio prof. dr. sc. Goran Tešović iz zarazne bolnice predstavljanjem načina na koji se rade studije i što sve prethodi stavljanju cjepiva na tržište. Kao jedan od primjera naveo je opsežne studije i put do razvoja posljednjeg, 13-valentnog cjepiva protiv pneumokokne bolesti koje je u SAD-u brzo smanjilo obolijevanje od te bolesti. Govorili su i akademik Josip Madić, prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekan zagrebačke Medicine, i prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Zarazne.