Rat u Ukrajini, ali i pad brojčanih pokazatelja pandemije COVID-19 te blaže kliničke slike koje izaziva prevladavajuća omikron-varijanta SARS-CoV-2 gurnuli su pandemiju u drugi plan. No, ona je i dalje prisutna.
Na to su podsjetili nedavno veliki skokovi brojeva novozaraženih u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, ali i u Hrvatskoj. Nakon što je Njemačka prije nekoliko dana zabilježila najveći dnevni broj novih slučajeva, čak 250 tisuća, jučer je zabilježila 210.600 novih. Britanski tjedni prosjek premašuje 108 tisuća novooboljelih, prema podacima s Worldometra. U Hrvatskoj su jučer zabilježena 2032 nova slučaja, dan prije 2659, a tjedni je prosjek 1397 novozaraženih. Broj umrlih upola je manji nego prekjučer, odnosno jučer je preminulo devetero oboljelih. Na bolničkom je liječenju 696 osoba.
Prokužili smo se
- Manje je opterećenje na bolnički zdravstveni sustav, ali ono nije prestalo. Među hospitaliziranima sada dominira populacija starija od 80 godina s puno komorbiditeta, ljuldi dolaze u bolnicu zbog drugih razloga, a pozitivni su na COVID i onda su zbog toga smješteni u COVID-odjele kako bismo ih izolirali i zaštitili druge bolesnike. Međutim, i dalje ima teških kliničkih slučajeva pneumonije, ali ne u tolikom broju - rekla nam je prof. Gordana Pavliša, voditeljica Odjela intenzivne i postintenzivne skrbi Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.
Epidemiolozi se slažu da je skok brojki do kojeg je došlo u nekim europskim zemljama posljedica ukidanja epidemioloških mjera koje su otvorile put visokozaraznom omikronu.
- Mi smo taj skok već imali, već smo se prokužili tom genetskom modifikacijom, omikronom, i to je jako dobro - kaže dr. Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu i bivši ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo.
Video - Cijepljeni ste, primili ste booster dozu i preboljeli COVID-19! Možete li se sada opustiti?
I dok su Njemačka i Engleska imale na snazi ozbiljne mjere kojih su se tamošnji stanovnici strogo morali pridržavati, Hrvatska je sve vrijeme imala vrlo liberalan epidemiološki režim, a i takav je sustavno i bez posljedica kršen.
- Dobili smo time-out jer idemo prema toplom vremenu, što uopće ne znači da se trebamo opustiti i pitanje je što nas čeka na jesen. Trenutačno padaju brojke hospitaliziranih, pacijenata na respiratoru i umrlih, ali ih još ima. Podvarijanta omikrona BA2 pokazala se još zaraznijom od omikrona, a omikron je puno zaraziji od delte. Jako sam oprezan s tvrdnjom da je dobro što je omikron takav kakav jest. Kod visokog postotka cijepljenosti boosterom, rekao bih da je u redu, ali, nažalost, mi imamo postotak primarne cijepljenosti kao neke zemlje boosterom, što nije dovoljno. Nas sada umiruju apsolutno niske brojke. Na području moje županije od 50 testiranih PCR-om, osam ili devet je pozitivnih. Ali, to je udio od 16 posto, a gdje su još brzi antigenski testovi i oni koji se uopće ne testiraju? Pravu sliku pozitivnih u ukupnoj populaciji ne znamo, a to nije baš zanemariv broj. Omikron zasad ne izaziva teške kliničke slike, a počet će ih izazivati kad imunost padne, zato što se ljudi ne busteriraju - uvjeren je dr. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
Dr. Jurković smatra da je naša budućnost suživot s ovim nestabilnim respiratornim virusom koji stalno proizvodi nove podvarijante. Pretpostavka za taj suživot je prokuženje - dijelom prirodno a dijelom, vrlo vjerojatno, sezonskim cijepljenjem, modificirano s novom varijantom, mišljenja je Dražen Jurković.
Cijepljenost u Hrvatskoj se već dugo ne pomiče s mrtve točke. Cijepljeno je 56,90% ukupnog stanovništva, odnosno 67,68% odraslih. Primjerice, 16. ožujka utrošeno je 1895 doza cjepiva, a od toga su 293 osobe cijepljene prvom dozom. Cjepni se punktovi zatvaraju. Loš trend nije popravilo ni dugoočekivano proteinsko cjepivo koje je, čini se, zakasnilo.
Imunost pada
- Jučer sam cijepio u ambulanti, došlo je 15-ak ljudi, ali nitko po prvu dozu. Neki su bili zainteresirani da se busteriraju proteinskim cjepivom, ali ono još nije registrirano za takvu kombinaciju - ispričao je epidemiolog. Podsjeća da tijek pandemije neće odrediti visoka cijepljenost samo pojedine države ili regije već protiv nje treba djelovati globalno. Cjepiva treba slati u siromašna, slabo cijepljena područja kako bi se ondje postigla primarna cijepljenost, a stanovništvo koje je već primilo primarno cjepivo - cijepilo boosterom.
- Sva ova cjepiva koja imamo, a koja ćemo najvjerojatnije baciti, bilo bi najpametnije spakirati i poslati u dijelove svijeta gdje je cijepljenost izrazito niska, kako bi se ondje povećala primarna procijepljenost i otežalo virusu mutiranje, ako već ne možemo spriječiti nove mutante. Sjetite se odakle su došle nove varijante. Alfa-soj nazvali smo kentskim sojem, ali on je došao iz Indije. Omikron je došao iz JAR-a, ali se prvo pojavio u Nizozemskoj. Dakle, dolaze nam nove varijante iz zemalja koje su mnogoljudnije, koje imaju niži standard i nižu stopu cijepljenosti. I badava nama u Europi da se cijepimo i sa 17 boostera, ako će nam se pojavljivati neki novi omikroni koji će zaobilaziti imunost, a imunost stečena i preboljenjem i cijepljenjem s vremenom sve više pada - napominje dr. Venus, dodajući da pitanje stanične imunosti ostaje otvoreno i još se ne zna koliko će nas ona zaštititi.
Video - Hrvatska je naručila lijek protiv korone, jedna bočica stoji 15.500 kuna