Član Marićeve porezne grupe:

Manji porezi možda tek 2018., i to samo ako se maknu mnoge olakšice

Foto: Robert Anic/PIXSELL
28.01.2016., Zagreb - Novoimenovani ministri dolaze na prvu sjednicu Vlade. Ministra financija Zdravko Maric. Photo: Robert Anic/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
05.02.2016., Zagreb - Danasnji nastavak 2. sjednice Sabora RH poceo je stankom zbog rasprave o rastu BDP koju je zatrazio klub zastupnika SDP-a. Boris Lalovac Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zdravko Marić, Ministarstvo financija
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Zdravko Marić
08.07.2016.
u 08:50
Ove bi godine zeleno svjetlo Bruxellesa mogao dobiti samo zakon o pretvaranju komunalne naknave u porez na nekretnine
Pogledaj originalni članak

Željko Lovrinčević, jedan od članova porezne radne skupine, kaže da manje poreze – bude li ih – ne trebamo očekivati prije 2018. godine. Manje su stope pak moguće jedino u kombinaciji sa širenjem porezne baze. Prevedeno to znači da bi mogli ukinuti najveću stopu poreza na dohodak od 40 posto jedino onda kad bi ukinuli brojne olakšice u sustavu poreza na dohodak. Slično je i s nižim PDV-om.

– Rokovi za promjene koje bi nastupile 1. siječnja 2017. godine više se ne mogu stići jer procedura promjene poreznih zakona traje minimalno šest mjeseci – kaže Lovrinčević.

Godina izvanrednih parlamentarnih izbora jedna je od rijetkih u hrvatskoj povijesti koja prolazi bez poreznih promjena, a veliki su izgledi da će se status quo prebaciti i na iduću godinu. Teoretičari će reći da to nije ni tako loše jer je poznato pravilo da su stari porezi – najbolji porezi. Česte promjene jednako su loše kao i veliko porezno opterećenje, a Hrvatska je sklona i jednome i drugome. Da nije pala Vlada, ovih bismo dana proučavali zaključke i analize radne grupe koja je dobila zadatak da analizira porezni sustav i predloži moguće promjene.

Ministar financija Zdravko Marić kaže da još nije dobio konačnu verziju tog dokumenta na stol, no čak i da je ona gotova, nije siguran da bi je zbog pada Vlade trebalo javno objaviti. Ne bude li ponovno izabran, može se očekivati da će prijedlog promjena ostaviti novom ministru financija, kao što je njega dočekala analiza rezanja rashoda u nekoliko područja.

Ništa od jeftinije države

O porezima će se nadmudrivati političke stranke tijekom kampanje, no stručnjaci vele da građani ne trebaju biti previše optimistični oko toga da će u skoroj budućnosti država biti jeftinija. Tako Željko Lovrinčević ističe da bismo do kraja ove godine, na pritisak Europske komisije, jedino mogli dobiti zakon o zamjeni komunalne naknade porezom na nekretnine, ali i taj bi zakon išao u primjenu od 2018. godine. Lovrinčević podsjeća da po novim pravilima EU intervencije u zajedničke poreze ne mogu proći bez notifikacije Europske komisije jer porezi više nisu interna stvar pojedine članice. Ne ulazeći u rokove, ekonomist Velimir Šonje mišljenja je da Hrvatska ima prostora za reformu poreza na dohodak koja bi se mogla provesti kroz ukidanje, smanjenje najviše stope od 40 posto ili bitno povećanje iznosa dohotka od kojeg se ta stopa primjenjuje.

– Moguće je provesti puno sitnih zahvata u porezni sustav i poreznu administraciju. Upozoravam da među bivšim tranzicijskim zemljama samo Slovačka ima veću stopu poreza na dobit, tako da, ako želimo biti konkurentni i privlačiti ulaganja, moramo i kod dobiti malo smanjiti stopu od 20%. Sada su čak i Mađarska i Slovenija, koje bolje stoje i imaju bolju poslovnu klimu, ispod nas po stopama poreza na dobit – ističe Šonje. HDZ je najavio da će aktualizirati ekonomski program na kojemu su radili s njemačkim IFO institutom, a u tom programu naglasak je tek na pojednostavljivanju sustava, kontroli sive ekonomije i boljoj poreznoj administraciji. SDP-ov ministar financija Boris Lalovac također podsjeća da Europska komisija upozorava na brojna porezna oslobođenja. Lovrinčević ističe da je smanjivanje stopa pojedinih poreza moguće samo uz širenje osnovice.

– Svi znamo da ukidanje svake olakšice donosi za sobom sukob s nekom interesnom skupinom. Zato je to posao za novu Vladu – kaže Lovrinčević.

Za nekretnine 5-6 godina

– Moje je mišljenje da maksimalna stopa svakog poreza, a posebno poreza na dohodak, ne bi smjela prelaziti 25 posto, a porezni bi sustav trebalo pojednostaviti kako bismo bili konkurentni u odnosu na nama usporedive zemlje – kaže Lalovac. Rijetki će žaliti za time što je politička kriza odgodila priprema za oporezivanje nekretnina. Novi se porez, prema najavama, trebao uvoditi u dvije faze. Prvu bi predstavljala zamjena sadašnje komunalne naknade porezom na nekretnine, a tek bi se u drugoj fazi imovina oporezivala prema vrijednosti. Lalovac tvrdi da je oporezivanje nekretnina prema vrijednosti imovine projekt koji treba pripremati barem pet-šest godina i da se s tim porezom ne može ići naprečac.

>>Samo Irska ima niži porez na rad

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar pozor
pozor
13:28 09.07.2016.

Gospon K plus ministru.Ti ne odlucujes vise o nicemu a za par mjeseci bit ces samo proslost.Bolje se ti drzi konzuma

KR
kresimirn
10:21 08.07.2016.

cek malo, nesposobni su povuci pare iz fondova i onda da greske placaju gradani ? gdje su ostavke ? gdje su ljudi koji znaju raditi ?

LL
LEX-LUTOR
12:04 08.07.2016.

PRESTANITE lagati svoj narod! Porez na nekretnine je zadnji čavao u mrtvački kovčeg hrvatskog čovjeka, žato se uporno laže i skiva prava namjera tog poreza. Sve dok dobar dio hrvata ima SVOJE privatno vlasništvo zapad nas ne može ucjenjivati i iskorištavati do besvjesti. Ne plaćanje komunalne naknade ne spada u krivične prekršaje za razliku od neplaćanja poreza, plaćanjem komunalne naknade uvijek možeš putem suda tražiti svoja prava ako ti nisu pružena ( javna rasvjeta, ceste, kanalizacija, voda, odvoz smeća itd.) ako nam to podvale kao porez imamo samo obavezu plaćanja i nikakva druga prava..Pa narode zar si stvarno toliko zalupan i neskolovan ???