Mali poduzetnici, među kojima se nalazi i više od 80 tisuća obrtnika, znatno teže prolaze kroz krizu jer ih, po običaju, malo tko tetoši, teže dolaze do kredita, sporije naplaćuju svoje usluge i općenito imaju skromnije rezerve uz koje se mogu boriti s dugotrajnim krizama. Mali poduzetnici tvrde da im je svaki trošak, pa i komorski doprinos, izdatak s kojim se teško nose. Posljednjih tjedana ponovo se govori i o poziciji komora s javnim ovlastima. Jednu od njih, Hrvatsku obrtničku komoru, vodi Dragutin Ranogajec koji u razgovoru iznosi svoj pogled na vruću temu.
Opće raspoloženje među poduzetničkom populacijom ne ide u prilog postojećeg obaveznog komorskog sustava, a slična je klima i u političkim krugovima. Istina, vladajuća je većina protiv Mostova prijedloga da se ukine obavezno plaćanje članarine, no kao alternativa nudi se reforma postojećeg komorskog sustava? Čime kao dugogodišnji predsjednik HOK-a branite poziciju svoje ustanove?
HOK je jedina institucija koja zastupa interese svih obrtnika i kao takvoj nema joj alternative. Ovom institucijom upravljaju obrtnici, koji sami biraju svoje predstavnike u sva tijela sustava, što osigurava poseban legitimitet. HOK se financira doprinosima obrtnika, što im omogućuje autonomno odlučivanje o svim pitanjima koja su važna za njihovo poslovanje. Kada je riječ o ukidanju obvezne članarine, najčešće se to stavlja u kontekst smanjenja tzv. parafiskalnih nameta i rasterećenja obrtnika. Odgovorno tvrdim da doprinos koji obrtnici plaćaju instituciji koja ih zastupa i pruža im trajnu potporu u poslovanju nizom usluga nije nikakav namet. Žalosti me kad se priča o HOK svodi samo na temu doprinosa. Svi oni koji zastupaju tu tezu ne govore o obrtnicima i o njihovoj zaštiti, ne kažu tko bi izvršavao zadaće koje su sada u nadležnosti HOK-a, ne nude nikakve druge opcije i ne mare što će naši članovi ostati prepušteni sami sebi. Također, nitko od njih nije pokucao na naša vrata i došao se upoznati s radom HOK-a. Izostanak ovakvog jedinstvenog sustava obrtnika okupljenih u jednu neovisnu nacionalnu instituciju umanjio bi snagu djelovanja i razvoja obrta. Mi ne predstavljamo uske interese pojedinih skupina, a podrška u poslovanju jednako je dostupna svakom obrtniku. HOK utječe na propise i gospodarske mjere prije nego što budu usvojeni, na što pojedini obrtnik ne može utjecati samostalno. Tako pridonosimo stvaranju
povoljnijih uvjeta poslovanja, ali ujedno sprečavamo moguću štetu za obrtnike.
Koji su to javni interesi zbog kojih je postojanje HOK-a u sadašnjem obliku potrebno?
HOK obnaša niz dužnosti koje su od općeg društvenog interesa i jednostavno ne mogu biti prepuštene tržištu. Jedina smo gospodarska institucija koja vodi trajnu brigu o strukovnom obrazovanju, sustavno pratimo zakonodavstvo te dajemo zakonske inicijative za sve obrtnike, čime im stvaramo povoljnije poslovno okruženje. Putem Suda časti pri HOK-u izbjegavaju se dugotrajni sudski postupci i troškovi odvjetnika.
Što konkretno dobiva obrtnik od HOK-a na temelju članarine koju uplaćuje? Koliki su godišnji prihodi HOK-a i koji su glavni troškovi?
HOK pruža obrtnicima potporu neograničenom besplatnom pomoći savjetodavne službe, besplatnim ili sufinanciranim seminarima i tečajevima za razna usavršavanja, nastupima na domaćim i inozemnim sajmovima te mogućnosti korištenja niza pogodnosti kao što su popusti kod partnera u projektu HOK Obrtnik Plus s kojima je komora sklopila sporazum o suradnji pa tako obrtnici ostvaruju uštedu kod kupnje goriva, električne energije, uredskog materijala, medicinskih usluga, informatičkih usluga i ostalog. Prihodi HOK-a u 2020. godini iznosili su 18 milijuna kuna, od čega se 55% ulaže u stvaranje poticajnog poslovnog okruženja i povećanja konkurentnosti obrtnika kroz niz aktivnosti, a posebno rad cehova koji su temelj obrtničkog organiziranja i djelovanja; 15% odnosi se
na materijalne troškove, dok 30 % ide na plaće zaposlenika u stručnim službama koje su na raspolaganju obrtnicima.
Strukovna su zanimanja kod nas stalno deficitarna. Koja je vaša uloga u obrazovnom procesu?
Već 25 godina HOK je jedina gospodarska institucija koja sustavno brine o strukovnom obrazovanju i domaćoj radnoj snazi. Usudio bih se reći da HOK stoji na braniku strukovnih zanimanja u Hrvatskoj. HOK vodi konzultacije sa srednjim školama prilikom planiranja upisa, provodi naučničke i majstorske ispite te izdaje licencije za provedbu naukovanja u obrtničkim i drugim radionicama, čime osigurava mjesta za praktičnu nastavu učenika, a posebno pazimo da radionice ispunjavaju sve uvjete kako bi učenici bili sigurni. Izmjenama Zakona o obrtu 2019. godine i jačanjem utjecaja HOK pokazalo se da je strukovnom obrazovanju nužna podrška jedne ovakve institucije. Kvalitetno strukovno obrazovanje ono je na čemu HOK inzistira, jer na taj način rješavamo nedostatak kvalificirane radne snage, a potičući učenike da se obrazuju za obrtnička zanimanja čuvamo obrtničke struke bez kojih naš svakodnevni život ne bi bio moguć.
Kakva je situacija s likvidnošću obrtnika s obzirom na to da su mnogi koji posluju u sektoru usluga u velikim problemima, je li bilo zatvaranja obrta i u kojoj mjeri?
Prema podacima Porezne uprave, uspoređujući broj i iznose fiskaliziranih računa obrtnika u prosincu 2020. u odnosu na prosinac 2019., u djelatnosti informacija i komunikacija pad je 33,17% iznosa računa, ugostiteljstvo i vezane turističke djelatnosti bilježe pad 66,85%, umjetnost, zabava i rekreacija 69,23% a ostale uslužne djelatnosti 22,61%. S druge strane, iako je bila teška za gospodarstvo, obrt je i dalje najpoželjniji oblik poslovanja, pa u 2020. godini bilježimo 2328 obrta više u odnosu na 2019. godinu.
Jesu li paušalni obrti i dalje popularni budući da ih se doživljava kao najjeftiniji i najjednostavniji organizacijski oblik poslovanja, kakva je dinamika u tom segmentu obrtništva, s obzirom na ranije prigovore da se paušalni obrti koriste kao prikriveni oblik zapošljavanja?
Obrti koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu i dalje su najpovoljniji oblik poslovanja, pogotovo za one koji tek pokreću poslovanje. Otvaranje paušalnog obrta iskoristili su svi oni koji su preuzeli rizik izlaska na tržište u želji da predstave svoje proizvode i usluge uz najmanje moguće troškove. Nažalost, zlouporabe su uvijek postojale i taj dio je u nadležnosti Državnog inspektorata. HOK će uvijek pružati pomoć i podršku onima koji posluju legalno.
Prije godinu dana zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj
To je namet kao i za HGK za sve one koji ne koriste usluge niti ih trebaju, a najgori je namet ha HRT koja je se samo ne hrvatska ni jaavna ustanova