Čović, Tihić i Dodik iscrtali nove granice BiH

Dogovor o preustroju Bosne i Hercegovine u četiri teritorijalne jedinice, umjesto dosadašnja daytonska dva entiteta, otvorio je žestoke svađe između političara unutar triju naroda, a ozračje je podsjećalo na rasprave otprije gotovo dva desetljeća, kada se predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka nisu mogli usuglasiti o unutarnjem uređenju, što je bio uvod u najkrvaviji rat na prostoru bivše Jugoslavije.

Protivnici unutar naroda
Četrnaest godina nakon završetka rata i nepravedno nametnutog, ali ipak privremenog Daytonskog sporazuma, čelnici triju najutjecajnijih stranaka – HDZ-a BiH Dragan Čović, SDA Sulejman Tihić i SNSD-a Milorad Dodik – dogovorili su federalizaciju zemlje koja bi značila crtanje novih unutarnjih granica u kojima bi Hrvati Bošnjaci dobili, a Srbi zadržali svoju republiku, dok bi pak glavni grad BiH, Sarajevo, kao četvrta jedinica postalo distrikt. Ove (federalne) jedinice imale bi svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Unatoč tome što sudionici u javnosti drukčije tvrde, došlo bi do korekcija sadašnjih granica entiteta. Tako bi se, primjerice, u sklopu buduće hrvatske federalne jedinice našli i dijelovi Posavine gdje su Hrvati prije rata bili u većini, dok bi Srbima pripali gradovi Drvar i Bosansko Grahovo.

Ovaj dogovor ima povijesno značenje, a već se naziva Daytonom 2 jer je unutarnje uređenje zemlje kamen smutnje, zbog čega politički predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka godinama nisu niti mogli sjesti za zajednički stol. Dogovor je, međutim, potaknuo manje stranke iz triju naroda da počnu s optužbama o nacionalnoj izdaji, zbog čega će provedbu ovog političkog sporazuma biti teško izvesti, ponajprije zbog žestokog protivljenja većinskih bošnjačkih Stranke za BiH i SDP-a koji zagovaraju unitarno uređenje BiH.

Dvotrećinska većina
– Tri konstitutivna naroda moraju pronaći svoju mjeru u organiziranju BiH i najvažnije je da su to četiri jedinice koje imaju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Sve drugo vraćanje je u prošlost i jamstvo neuspjeha, ocijenio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

I dok se u Mostaru dogovor iz Banje Luke, koji je praktično operacionalizacija prije tri mjeseca postignutog sporazuma iz Pruda, u najvećem dijelu tumači uspostavom republike, dotle je SDS optužio Dodika da trguje Republikom Srpskom. Predsjednika SDA Tihića bošnjački je član BiH Predsjedništva Haris Silajdžić ocijenio izdajnikom.

– Ovdje je riječ o dogovoru o podjeli Federacije. Republika Srpska ostaje neupitna, prema tome, sve regije i entiteti odnose se na Federaciju, što znači da ćemo imati entitet s hrvatskom većinom i sa “stolnim gradom” Mostarom, da će Posavina ostati u Republici Srpskoj i da ćemo imati distrikt Sarajevo i Bošnjake sabijene u tuzlanskom, zeničkom i bihaćkom getu ili enklavi – tvrdi Silajdžić. Za promjenu ustava i zaokret od Daytona potrebno je osigurati dvije trećine glasova u državnom Parlamentu.