Čoviću povišena kazna na tri godine zbog primanja 10.000 eura mita

U rekordnom roku, svega dva tjedna od održane sjednice Vrhovni sud  priopćio je što je odlučio u aferi Migovi. A odlučio je da je potvrdio nepravomoćnu osuđujuću presudu koju je u studenom 2019. donio zagrebački Županijski  sud, s tim  je Josipu Čoviću, koji je bio osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora kaznu povisio na tri godine, dok je Ivica Josipović osuđen na godinu dana zatvora.  Čović mora vratiti i 10.000 eura. Time je  djelomično prihvaćena žalba USKOK-a, koji  je tražio više kazne. Čović se teretio za primanje 10.000 eura mita, a Josipović za davanje mita.

Prema optužnici, USKOK je teretio Čovića da je tražio 50.000 eura mita, a dobio 10.000 eura kako bi određenoj tvrtki omogućio da dobije posao na remontu MIG-ova. Remont je obavljen u Ukrajini, znatno je kasnio, a nakon remonta neki su avioni i prizemljeni. Čović i Josipović obrane su iznijeli tijekom istrage i tada su negirali krivnju. Prema optužnici, sve se odvijalo od 12. prosinca 2011. do kraja veljače 2016., a Čović se teretio da je mito, osim od Josipovića koji je predstavljao ukrajinsku tvrtku Ukrspecexport, tražio i od Đure i Gorana Sesara, predstavnika rumunjske tvrtke Aerostar, no oni su njegov zahtjev odbili. Čović je u obrani porekao to za što ga se tereti. Optužnica protiv njih dvojice bila je podignuta 2017., kada im je počelo i suđenje, spis je na Vrhovni sud zaprimljen 6. studenog 2019., a sudac izvjestitelj ga je dobio u rad 2. prosinca 2019.

Obrazlažući svoju odluku, Vrhovni sud  je naveo kako smatra da je prvostupanjski sud odmjerio kaznu u prekratkom trajanju te da sve  utvrđene okolnosti nisu primjereno vrednovane kod odmjeravanja visine kazne zatvora.

- O uspjehu obavljenog remonta ovisila je mogućnost ispunjavanja obveza preuzetih iz NATO saveza. U takvim okolnostima značajna je otegotna okolnost da Čović kao vojna osoba čini produljeno kazneno djelo primanja mita samo zato da bi se nezakonito obogatio. Takvim koruptivnim ponašanjem naškodio je ugledu tijela državne uprave koja su po definiciji dužna postupati savjesno i zakonito te svojim djelovanjem stvarati povjerenje građana u vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom. Iskazao je visok stupanj kriminalne volje, upornosti i ustrajnosti. Ozbiljno je narušio povjerenje ne samo države koja mu je povjerila takvu dužnost nego i građana u zakonito postupanje vojnih institucija. Time je izazvao sumnje u posao i sve ostale sudionike koji su u istome pošteno sudjelovali. Zbog tih je okolnosti nužno strože kažnjavanje. U odnosu na kaznu Josipoviću prvostupanjski je sud pravilno utvrdio sve odlučne okolnosti. Kao olakotna okolnost je cijenjena dosadašnja neosuđivanost. Otegotnim je ocijenjeno što je iskazao kriminalnu volju i upornost prilikom predaje mita. Bio je motiviran isključivo interesom osiguranja obavljanja posla remonta društvu kojeg je zastupao - naveo je Vrhovni sud u obrazloženju oluke.

Inače, osim ovog kraćeg pojašnjenja, nije objavljena cijela odluka na stranicama Vrhovnog suda kao što je uobičajeno. Razlog tome je što je javnost bila isključena s rasprave tijekom suđenja zbog zaštite nacionalne sigurnosti. Novinari su mogli nazočiti  samo objavi presude, no ne i njezinom obrazloženju, a to pravilo vrijedilo je i za javnu sjednicu pa je Vrhovni sud pojasnio da je javnost je isključena radi zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske i zaštite tajne kojoj bi štetila javna rasprava.