S dolaskom hladnijeg vremena stope koronavirusne bolesti ponovno rastu diljem sjeverne hemisfere, s nekoliko novih varijanti na sceni, piše francuska novinska agencija Afp. Evo što trebate znati.
1. Covid u odnosu na druge sezonske bolesti
Pandemija COVID-19 imala je užasan danak, s gotovo sedam milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta. Ali zahvaljujući cjepivima, stečenom imunitetu i boljim metodama liječenja, virus se sada daleko lakše podnosi.
U Sjedinjenim Državama tzv. višak smrtnih slučajeva od proljeća više ne odstupa od prosjeka. "Da me pitate da biram između gripe i COVID-19, odabrao bih COVID-19 jer je u osnovi gripa teža", rekao je Ashish Jha, bivši koordinator za COVID-19 u Bijeloj kući i dekan za javno zdravstvo na Sveučilištu Brown.
No dok je COVID-19 sada manje smrtonosan za pojedince, "čini se da ima i veće stope dugoročnih komplikacija". Također je manje sezonski od gripe, zarazniji je, a tijekom posljednje tri američke zime dosegao je vrhunac od prosinca do siječnja, dok vrhunac gripe dolazi kasnije. Amesh Adalja, specijalist za zarazne bolesti u Centru za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, stavio je COVID-19 u razinu s gripom i RSV-om, ali je naglasio da je ozbiljniji od obične prehlade.
VEZANI ČLANCI:
2. Treba li se docijepiti?
Pfizer, Moderna i Novavax razvili su nova cjepiva koja preciznije ciljaju trenutačne varijante, sve ''potomke'' omikrona koji je postao dominantan krajem 2021. Postoji široki konsenzus da će godišnje docjepljivanje koristiti najugroženijima. No raspravlja se o tome donosi li svima dodatnu vrijednost.
Studije pokazuju da su gotovo svi već bili zaraženi. A prethodne infekcije u kombinaciji s cjepivima naučile su imunosni sustav da zaustavi ozbiljne ishode čak i kada ne može obraniti organizam od infekcije.
Jedinstvena preporuka za sve stanovništvo više nema smisla i mogla bi smanjiti povjerenje u javno zdravstvo, rekla je Monica Gandhi, autorica knjige "Endemic: A Post-Pandemic Playbook".
Na primjer, mRNA cjepiva Pfizera i Moderne nose male rizike od upale srca kod mlađih muškaraca.
Europske zemlje savjetuju godišnje docjepljivanje samo za skupine s većim rizikom, ali neki stručnjaci ne vide nedostatke u sveobuhvatnijim preporukama. "Ljudi s niskim rizikom još uvijek imaju koristi od docjepljivanja", smatra Ziyad Al-Aly, epidemiolog sa Sveučilišta Washington u St. Louisu.
Sjedinjene Države preporučuju da se gotovo svi docjepljuju svake godine protiv COVID-19.
3. Jesu li maske još uvijek korisne?
Stručnjaci se razilaze oko ove teme, jedne od najkontroverznijih u pandemiji. Pregled podataka kliničkih ispitivanja ugledne neprofitne organizacije Cochrane o tome pomaže li promicanje nošenja maski usporiti respiratorne viruse pokazao je neuvjerljive rezultate. Nije, dakle, dokazano da široka primjena ima znatan učinak.
Ono što istraživači znaju, zahvaljujući laboratorijskim eksperimentima, jest da dobro prianjajuće maske niske propusnosti kao što su N-95 štite pojedince. "Pojedinci stoga mogu odlučiti nositi dobro prianjajuće, visoko filtrirajuće maske u zatvorenom prostoru kako bi osigurali osobnu zaštitu od respiratornih patogena", rekla je Gandhi, profesorica na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, iako vjeruje u cjepiva za sprečavanje teških bolesti, uključujući one s visokim rizicima.
Video: Propusnice, maske i prazne ulice: Prisjetite se kako je izgledao život u doba korone
4. Što s testiranjima i odlaskom na posao?
Stručnjaci se slažu da ima smisla da se ljudi s većim rizicima – starije osobe i one sa stanjima kao što su rak, pretilost i dijabetes testiraju kada imaju simptome. To je zato što bi te skupine "imale koristi od antivirusne terapije unutar petodnevnog razdoblja", rekao je Adaja.
Najistaknutiji tretman je liječenje Paxlovidom, za koji se pokazalo da smanjuje rizik od teških oblika bolesti i smrti među visokorizičnim osobama. Neki zdravstveni sustavi odlučili su da je testiranje rizičnih ljudi sve što je potrebno.
"Većina se ljudi više ne treba testirati na koronavirus. Kako biste spriječili širenje zaraze, pokušajte ostati kod kuće ako vam nije dobro", kaže nacionalni zdravstveni sustav Ujedinjenog Kraljevstva.
5. Što je s dugotrajnim COVID-19?
Istraživanje dugotrajnog COVID-19 odnosno njegovih simptoma koji traju tjednima ili mjesecima ostavilo je nejasnoće. Sve je otežano nedostatkom standardiziranih definicija za to stanje koje ima više uzroka, rekao je Adalja.
Al-Aly procjenjuje da je prevalencija između 4-7 posto ili 65 milijuna ljudi diljem svijeta. "Nažalost, nismo postigli nikakav napredak u liječenju dugotrajnog COVID-19. To bi trebao biti prioritet istraživanja", rekao je.
Čini se da prethodno cijepljenje smanjuje rizik od kroničnog COVID-19 i da je to stanje povezano s težinom infekcije.
Američka vlada financirala je neka istraživanja o ovom stanju, a jedna je nedavna studija pokazala da je lijek za dijabetes pod nazivom metformin smanjio rizik od dugotrajnih simptoma za 40 posto.
Službeno korona je kod nas odnijela 18 tisuća života. S druge stane 5 godina domovinskog rata sve skupa sa poginulim braniteljima, civilima i svim nestalima 12 tisuća. Pa ako netko vidi nekakvu nelogičnost u svemu ovome neka se slobodno javi