Cremo protiv evolucije

Ideje Michaela A. Crema, američkog povjesničara s posebnim interesom za arheologiju, uz bok su papinim nazorima o božanskom stvaranju čovjeka, a protiv Darwinove teorije evolucije.

Zanimljivi su njegovi nalazi o razvijenim ljudima koji su živjeli vrlo davno. Premda ih je izložio u Britanskom kraljevskom društvu i Ruskoj akademiji znanosti, još su uvijek na "rubu znanosti". Naime, Cremovi nalazi teoriju evolucije nisu još opovrgnuli jer teorija ostaje prihvaćena dokle god postoji dovoljan broj činjenica koji joj idu u prilog i dokle god nema dovoljno činjenica koji je opovrgavaju.

Pokretač života
Osim toga, teorija prirodnog odabira polazi upravo od istodobnog suživota različitih oblika jedne vrste  a u određenoj ekološkoj niši opstaju oni koji su joj najbolje prilagođeni. Kad ne bi bilo slučajno nastalih iznimaka, selekcija i povećanje broja "prilagođenih" jedinki ne bi niti bili mogući, pa tako ni evolucija.

No, ono što kreacionisti odbacuju jest teza da je glavni pokretač razvoja života  slučaj, slučajnost. Kao i svi kreacionisti, i Michael A. Cremo tvrdi da iza svega stoji neka nadljudska osoba te kritizira metode kojima znanost dolazi do spoznaja. Istodobno se Cremo, koji je ovih dana boravio u Zagrebu, koristi nalazima dobivenim istim tim metodama, no samo one koji njemu odgovaraju.

VL: Kako vidite sustav koji iznosite: kao znanstvenu teoriju ili kao teologiju?
CREMO: Ne prihvaćam ideju da su znanost i teologija dvije različite stvari. Čak je i Darwin u svojoj knjizi "O podrijetlu vrsta" rekao kako je divno što je Bog stvorio sva ta različita bića. Povjesničari znanosti kažu da su veliki znanstvenici oduvijek uz znanost spominjali i religiju. Isaac Newton spominjao je Boga u astronomiji.

VL: Papa Benedikt XVI. izjavio je kako znanost ne može dokazati teoriju evolucije jer za nju nema laboratorijskih dokaza. Slažete li se s njim?
CREMO: Slažem se s papom. Prvo što vam evolucionisti kažu jest da je život nastao iz kemije. No, to je samo uvjerenje. Moramo se zapitati kako se takva živa tvar pretvorila u kompleksnu strukturu kao što je ljudska. Ideja o razvoju kroz evoluciju uvjerenje je, a ne dokazana činjenica.

Znanstvenici trebaju priznati da su i druga objašnjenja moguća  poput "inteligentnog dizajna" i kreacionizma. No, oni odbijaju razgovarati o Bogu, a treba reći je li istina ili nije da je on stvorio život. Ako automatski isključujemo tu ideju, možda eliminiramo ideju koja je možda točna.
 Deevolucija

VL: Možete li nam predstaviti svoju teoriju o nastanku i razvoju života na Zemlji?
CREMO: Nazivam je "deevolucijom". Mi nismo evoluirali iz materije, već smo deevoluirali iz Svjesnosti. Prije nego što sam dao tu alternativu, htio sam pokazati da je alternativa nužna. U svojoj sam prvoj knjizi predstavio arheološke nalaze koji su u suprotnosti s teorijom evolucije.

Kao dvadesetogodišnji mladić bio sam nesretan američkim načinom života te sam poželio upoznati druge kulture i ideje. To me dovelo u Indiju gdje sam počeo proučavati drevne vedske spise, koji kažu da su ljudi postojali od početka života na Zemlji. To mi je bilo zanimljivo, pa sam potražio neke fizičke dokaze koji bi podržali tu ideju. U arheološkim knjigama nije ih bilo, pa sam potražio originalna arheološka izvješća. Osobno nisam obavljao iskapanja.

Pronašao sam izvješća o ljudskim kostima i predmetima starim više milijuna godina. A to je suprotno darvinističkoj teoriji evolucije. Na primjer, u kalifornijskom rudniku zlata rudari su otkrili ljudske kosti u stijenama starim 50 milijuna godina, no istodobno nije objašnjeno kako su se one tamo našle.

Nekadašnji glavni državni arheolog SAD-a dr. W. H. Whitney te je nalaze objavio na Harvardu, no o njima ne čujemo  zbog procesa "filtriranja znanosti". Kritičari drže da ih Whitney ne bi objavio da je tada znao za teoriju evolucije, no ja smatram da ih je trebao objaviti.

Otkrića koja podržavaju teoriju evolucije možete javno vidjeti, a ostala ne. Neki su artefakti još u kalifornijskom muzeju antropologije. Skriveni su u zasebnom skladištu, no ja sam ih vidio.

VL: Jesu li znanstvenici objasnili kako su kosturi modernih ljudi dospjeli u stare slojeve?
CREMO: Kažu da je moguće da su došli iz nekog višeg sloja stijenja, da ih je netko onamo donio... No ako nešto tvrdiš, moraš to i dokazati. Prof. Whitney je bio rekao da nema načina da ti kosturi tamo dospiju i da su bili čvrsto priljubljeni uz stijenu.

VL: Što vi mislite o tome kako su kosti modernih ljudi dospjele u stari rudnik?
CREMO: Živjeli su tada, i tamo su se našli zajedno s drugim fosilima iz tog vremena.

VL: Držite da znanstvena metodologija ne može reći koliko su zapravo neki nalazi stari te da se vremenski preklapaju.
CREMO: Sve su te metode vrlo komlicirane i upitne te nisu uvijek precizne.

Vjerojatnost kao dokaz
VL: Svaka se znanstvena teorija temelji na vjerojatnosti. Prihvaćena je ona koja je prema broju dokaza najvjerojatnija, no možemo imati iznimke. Mislite li da vaše iznimke koje opovrgavaju evoluciju mogu biti temelj neke druge prihvatljivije teorije?
CREMO: Da, ovisi o tome koliko iznimaka imamo... Mislim da sam u prvoj knjizi pokazao da iznimaka ima više, i to je vrlo ozbiljno. U drugoj se knjizi bavim pitanjem odakle su ljudska bića došla.

Mnogi znanstvenici kažu da je svijest samo rezultat bioelektrične aktivnosti u mozgu te da nakon smrti više ne postojimo. Ljude čine materija i svijest, i to na način koji moderna fizika ne može objasniti, premda su još Marie i Pierre Curie tražili znanstvene dokaze paranormalnih fenomena.

Po meni je to dokaz za svjesnog sebe. Dokazi za "svjesno biće" su i svjedočanstava 800 djece koja se prisjećaju prošlih života, jer  kemijske supstancije ne mogu se sjećati. Ljudi su kao kompjutori  imaju hardver, softver i korisnika!

Moja je pretpostavka da živimo u višeslojnom svemiru, naseljenom bićima koja neki zovu bogovima, božicama, anđelima. To su bića čiste svijesti koja nemaju početak i kraj, a naša su tijela kao vozila za svijest, tijela traju samo neko vrijeme.

VL: Zašto bi bića čiste svijesti sišla u naša tijela, dakle u materiju?
CREMO: To ih na neki način privlači, to je kao droga za studenta ili zloporaba položaja  pa predsjednik Svjetske banke unaprijedi ljubavnicu.