Hoće li se nakon više od desetljeća dug države Crkvi riješiti njezinim ulaskom u vlasništvo pojedinih državnih tvrtki još se ne zna, ali ta je tema aktualizirana u posljednjim susretima premijerke Kosor s kardinalom Bozanićem.
Osoba od povjerenja
No, kako doznajemo, zasad sve ostaje na razgovorima. Vlada nema razrađen model po kojem bi Crkvu uključila u vlasništvo pojedinih tvrtki, a ni Crkva nema pripremljene sve potrebne dokumente.
Crkveni krugovi i nemaju zajedničko stajalište o tome bi li uopće Crkvu trebalo uključiti u vlasništvo pojedinih tvrtki ili ne i u kojem omjeru ili bi se trebali namiriti iz nekretnina. Zajedničko je stajalište da priča u vezi s povratom imovine predugo traje, uzme li se u obzir i da, prema nekim procjenama, dug Crkvi ne prelazi 200 milijuna eura.
Pojedinci unutar Crkve smatraju kako bi bilo dobro da se Crkva namiri ulaskom u vlasništvo pojedinih tvrtki, no ne preuzimajući kontrolni paket, nego samo tri-četiri posto udjela. Jer, kako nam kaže jedan sugovornik, s kontrolnim paketom morala bi sudjelovati u upravljanju, a pravu osobu od povjerenja, koja razumije posao i bliska je Crkvi, nije lako naći. Osim toga, teško bi joj se bilo postaviti kao jednom od većinskih vlasnika ako bi trebalo, primjerice, u toj kompaniji raditi veće rezove, poput otpuštanja zaposlenika. No s druge strane, upravo bi to bilo pozitivno jer bi bili socijalno osjetljiviji vlasnici, zbog udjela imali bi interes za dobrim upravljanjem, a dodatno bi i kapital ostao u domaćim rukama, smatraju neki stručnjaci.
Upravljanje upitno
Da Crkva nema najbolja iskustva u vođenju poslova pokazuje i posljednji slučaj u Sloveniji, gdje su dva holdinga povezana s Mariborskom nadbiskupijom objavila nesolventnost. Razlog je preveliko zaduživanje koje je u krizi došlo na naplatu. No neke druge zemlje, poput Njemačke i Austrije, imaju boljeg i duljeg iskustva u tome.
Njemačka crkva kao poslodavac ima velik broj zaposlenih, pa je i ozbiljan partner u pregovorima s državom. Za financijska pitanja nedavno su čak uzeli stručnjaka iz SAD-a.
Pa Crkva barem ne bi prodala 35% HT-a za 800 milijuna eura.