Crkva sv. Jurja u Mateškom Selu pokraj Generalskog Stola vjerojatno je najstarija crkva ogulinskog kraja. Izgrađena je, pretpostavlja se, još u 12. stoljeću i jedina je sačuvana sakralna građevina koja je proživjela turska razaranja u 15., 16. i 17. stoljeću. Iako dograđivana, nikada nije bila srušena. No, ova malena crkvica krije jednu drugu specifičnost. Naime, gotovo je potpuno sagrađena od kamenih sarkofaga iz rimskog vremena. Čitavi su temelji crkve od poklopaca sarkofaga koje su Rimljani gradili u brojnim kamenolomima u okolnim naseljima kako bi svoje pokojne pokapali u za to predviđenim kamenim lijesovima s posebno ukrašenim poklopcima.
Pokriveni u vegetaciji
Crkva je smještena u međurječju Korane i Mrežnice te obiluje antičkim spomenicima. Iako ju je dotaknuo zub vremena, a bila je oštećena i u Domovinskom ratu jer se, stjecajem okolnosti, našla na prvoj crti bojišnice, upravo taj, najzanimljiviji detalj crkve, ostao je neoštećen do današnjih dana. Antički kamenolomi u okolici proizvodili su sarkofage za ukop umrlih. Mnogi od tih sarkofaga još se i danas nalaze na spomenutom području, "razbacani" u okolišu, skriveni vegetacijom ili riječnim tokovima. Uglavnom, za mnoge mještane oni i nisu rijetkost i posebnost te ih doživljavaju kao nešto uobičajeno. Možda dijelom i zbog toga, ali i zbog nedovoljne "razvikanosti", ova svojevrsna dolina sarkofaga nije poznata javnosti i ne vrednuje je se onako kako bi trebalo. Potencijalno vrijedno nalazište još krije brojne povijesne tajne, radove vrsnih majstora te umjetničku i povijesnu baštinu. Što se spomenute crkve tiče, u njezine temelje ugrađeni su poklopci sarkofaga, a sanduci tih istih sarkofaga upotrijebljeni su za gradnju uglova crkve sve do krovišta. I nije riječ o nezavršenim sarkofazima, već o gotovim proizvodima koji su jedno vrijeme vjerojatno služili za pokop pokojnika, a stoljećima kasnije novi su ih graditelji upotrijebili u gradnji crkve.
Naime, od 1999. pa do 2006. godine trajali su istražni radovi koje su vodili karlovački konzervatori i tada je utvrđeno kako je crkva izgrađena na staroj grobnici, jer su kosti pokojnika nađene svuda uokolo crkve. Vjerojatno je riječ o rimskom groblju pa je logično da su graditelji srednjovjekovne crkve u neposrednoj blizini nalazili potreban građevinski materijal za crkvu.
– Danas bi taj lokalitet trebalo više vrednovati, jače turistički eksponirati i mi kao općina tu pokušavamo naći model. Spojiti tu vrstu turističke ponude s drugim mogućnostima, od cikloturizma do uživanja u rijeci. Naime, mi svakoga tko dođe u općinu Generalski Stol vodimo da vidi ovu crkvu i svi se zapravo dive jer je napravljena od sarkofaga i da je to očuvano do danas – kazuje nam Damir Škrtić, zamjenik načelnika.
Tijekom arheoloških iskapanja nađeno je u okolici još dosta poklopaca sarkofaga, slomljenih i cijelih, i oni su ostavljeni u okolici crkve kako bi ih prolaznici mogli vidjeti. I baš ti sarkofazi, kaže zamjenik načelnika, plijene najviše pozornosti gostiju i prolaznika. Na obližnjoj parceli pokopani su svi posmrtni ostaci nađeni u okolici crkve. Nakon istražnih radova i uređenja crkve, temelji su ostali nepokriveni kako bi prolaznici, a da se crkva ne otvara, mogli vidjeti ugrađene sarkofage, a na jednome mjestu i nadgrobnu ploču s natpisom.
Koliko su istražni radovi bili značajni, govori i podatak da je organizirana i izložba pod nazivom "Od sarkofaga do crkve" iz 2000. godine, u kojoj je arheolog Domagoj Perkić, koji je vodio arheološka istraživanja u Mateškom Selu, napisao: "Kronološki gledajući, sudbina dijela sarkofaga iz kamenoloma u kojima su se proizvodili, nakon njihove primarne funkcije, završila je kao građevinski materijal pri izgradnji crkve sv. Jurja u Mateškom Selu. Već obrađeni kameni blokovi idealno su poslužili pri podizanju srednjovjekovne crkve.
Prevozili ih rijekama
Naime, gotovo cijela crkva sagrađena je od poklopaca i sanduka antičkih sarkofaga i urni koji su, za sada, s nepoznatog lokaliteta doneseni ovdje i iskorišteni kao već obrađen i pogodan građevinski materijal".
No, zapravo ne čudi da je gotov sarkofag bio odličan građevni materijal, no čudi što ga i drugi nisu upotrebljavali u gradnji ili za druge svrhe. S obzirom na to da su Rimljani imali brojne kamenolome na tom području, gotove su sarkofage često rijekama, Koranom i Mrežnicom, prevozili do krajnjih odredišta. Očito su neke od isporuka završavale na dnu rijeka, pa su ronioci prethodnih godina posebno na Mrežnici znali nalaziti slične primjerke rimske graditeljske baštine.
>> Arheolozi u Vinkovcima na tragu rimskog foruma?
>> 'Ovo je tek početak. Sava je tisućljećima jela svoju obalu i puna je nalazišta'
…a njihovo majstorstvo i danas se koristi kao građevni materijal. Od kad je majstorstvo materijal?