U krugovima Katoličke crkve očekuju odluku Ustavnog suda o izmijenjenom Zakonu o trgovini budući da su dvije njezine institucije, Hrvatski Caritas te Franjevački institut za kulturu mira iz Splita, inicirali ograničavanje rada trgovina nedjeljom. Službeno se nitko ne želi očitovati o informacijama kako ustavni suci namjeravaju ukinuti sve odredbe izmijenjenog zakona. Službenih reakcija zacijelo će biti tek kada odluka Ustavnog suda bude službeno objavljena, bez obzira u kojem će smjeru ona ići. No, u neslužbenim razgovorima unutar krugova Katoličke crkve jednoglasno svi podsjećaju na ustavne i zakonske norme koje su važeće u Hrvatskoj kao i na naše međunarodne obveze koje reguliraju ovo pitanje.
Značenje nedjelje
Naglaskom na nedjelju crkveni krugovi žele produbiti i posebno istaknuti povezanost kršćanskog značenja nedjelje s njezinim općeljudskim, društvenim, kulturnim i gospodarskim značenjima te ih sučeliti s hrvatskom zbiljom. U prilog tome idu i rezultati istraživanja koji pokazuju suglasnost velike većine hrvatskih građana o vrijednosti slobodne nedjelje. U crkvenim krugovima upozoravaju kako se zbog nepoštovanja vrijednosti nedjelje grubo krše osnovna radnička i druga ljudska prava te hrvatski zakoni, ali i međunarodne obveze. Štoviše, od političara se traži i očekuje da zaustave daljnje širenje nedjeljnog rada, da promiču kulturu slobodne nedjelje te da se nužne iznimke ne mogu odnositi na one proizvodne ili uslužne djelatnosti koje se mogu prenijeti na druge dane u tjednu. Od gospodarstvenika se pak očekuje da ne smetnu s uma važnost ljudskog faktora u svim oblicima gospodarstva koje se ne može ograničiti samo na profit koji je na štetu općeg dobra radnika.
Prijeko potreban rad
U crkvenim krugovima posebno upozoravaju na problem kršenja i nepoštovanja zakona kao jednog od glavnih problema hrvatskog društva. Podsjećaju na sve propise, od Ustava i međunarodnih ugovora do domaćih zakona koji reguliraju pitanje rada nedjeljom, kao još jedan podsjetnik da vrijedeće zakonodavstvo dopušta rad nedjeljom samo ako je riječ o prijeko potrebnom radu. U praksi se, međutim, događa, kao što je bio slučaj s trgovačkim lancima, da i nedjelja postaje uobičajeni radni dan, što je nedopustivo, a da radnici, iako im to Ustav jamči, nemaju slobodan dan čak pola godine, pa i više! Stoga poručuju kako je zadaća zakonodavnih tijela i institucija za nadziranje provođenja zakona štititi nedjelju u duhu Ustava i svih međunarodnih ugovora, zakona i zakonskih propisa. Jer nepoštovanjem nedjelje kao slobodnog dana teško se, među ostalim, krši Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima u kojem se nedjelja izričito propisuje kao neradni dan, pri čemu treba podsjetiti da su međunarodni ugovori po važnosti iznad domaćeg zakonodavstva. Ako se sadašnje stanje ne popravi, koje već nalikuje anarhiji kad je riječ o nedjelji, došlo bi do nedokučivih loših posljedica za cjelokupni gospodarski sustav te za hrvatsko društvo.
ZVONIMIR DESPOT