- Proračun za 2002. godinu realan je i ostvariv te je u skladu s gospodarskim mogućnostima naše države. Vlada energično odbija rashode proračuna financirati novim zaduženjima ili inflacijom - kazao je jučer premijer Ivica Račan, braneći pred Hrvatskim saborom prijedlog državnog proračuna za iduću godinu koji u rashodima teži 76,8 milijardi kuna, a u prihodima 73,9 milijardi kuna.
Inflacija oko 4 posto
Račan je istakao dokument o razvojnim prioritetima Hrvatske od 2002. do 2004. godine, od kojeg se krenulo u predlaganje proračuna, i u kojem se ističe kako su temelji hrvatske perspektive - očuvan okoliš i kvalitetan ljudski potencijal. Ovo može dugoročno osigurati ekonomiju utemeljenu na znanju i novim tehnologijama, Hrvatsku kao prestižnu turističku destinaciju, proizvodnju i izvoz zdrave hrane te novu kvalitetu tradicionalnih proizvoda - kazao je premijer.
Kao neke od prioriteta Vlade Račan je naveo poticanje zapošljavanja, jačanje izvoza i konkurentnost hrvatskih proizvoda, privatizaciju, poticanje malog i srednjeg poduzetništva...
- Ovaj je proračun razvojan, transparentan, štedljiv, realan i društveno pravedan - kazao je Račan. Istaknuo je kako 70 posto proračuna odlazi na društvene troškove: za mirovine 24 milijarde kuna, za zdravstvenu zaštitu 10 milijardi, za branitelje 700 milijuna, za dječji doplatak 1,7 milijardi, za bolovanja i rodiljne naknade po milijardu kuna...
Ministar financija Mato Crkvenac ustvrdio je da rastu BDP i industrijska proizvodnja, te najavio kako će inflacija u idućoj godini biti najviše 4 posto. Kazao je i kako proizvodi u odnosu na prošlu godinu nisu poskupjeli, a neki su i pojeftinili.
Najaviši poticanje ulaganja kao zamašnjak zapošljavanju i razvoju, Crkvenac je najavio i pojednostavnjenu proceduru za osnivanje poduzeća te osnivanje odjela pri Ministarstvu gospodarstva u kojem će stranci koji posluju u Hrvatskoj sve probleme moći riješiti na jednome mjestu.
Crkvenac je kazao kako se od privatizacije planira polučiti oko 2,5 milijardi kuna, te da je privatizacija Croatia osiguranja sasvim sigurna. Spomenuo je i početak privatizacije Ine i nekih banaka.
- Einstein je kazao kako se današnji problemi ne mogu riješiti razmišljanjem na način kako smo mislili kad su nastali. Treba promijeniti djelovanje i mišljenje od Vlade nadalje. No, želim reći da rastom od 4 posto mi nismo zadovoljni. Želim već danas uputiti izazov svim poduzetnicima, poduzećima, gradovima i županijama neka koncipiraju razvitak koji će biti čak i brži, 7, 8 ili više posto. Sigurno je da će svaki takav projekt imati podršku Vlade - zaključio je Crkvenac.
Ministar financija nešto kasnije odgovorio je i predsjedniku Odbora za financije Jadranku Mijaliću, koji je kazao kako je na tom Odboru istaknuto da bi Hrvatska trebala preispitati mogućnost pokretanja novih razgovora o dugovima, povezanih s Pariškim klubom, a nakon što je SRJ oprošteno dvije trećine starih dugova.
- Njima je oprošteno jer su im bombardirani mostovi i tvornice. Bit će još iznenađenja i njima će svijet učiniti još neke stvari. No mi kao država ispunjavamo svoje obveze. Vjerujte, nije velika sreća ako vam netko zato što ste u nemoći mora oprostiti vaše dugove - kazao je Crkvenac.
Kajin: Možda i porez za neženje?
Način na koji je zastupnicima predstavljen proračun za sljedeću godinu predstavlja i mali tehnološki presedan, barem kad je riječ o Hrvatskom saboru. Osim govorom premijera i ministra financija, cijeli proračun bio je zastupnicima prikazan i računalno, na posebnom panou.
Rasprava o prijedlogu državnoga proračuna završena je u kasnim večernjim satima. Zastupnici oporbenih stranaka upozoravali su da proračun nije ni razvojni, ni socijalno osjetljiv, ni transparentan kao što tvrde predstavnici Vlade te da je pisan pod utjecajem MMF-a. Zamjerali su i da se štedi upravo tamo gdje se ne smije - na znanosti, obrazovanju, poljoprivredi, rodiljnim naknadama...
Ima još mjesta za štednju
Damir Kajin (IDS) kritizirao je što se oporezuju čak i kotlovi za rakiju, te pitao hoće li se uvesti porez i za neženje. Jadranka Kosor (HDZ) pitala je kako je moguće da sredstva za intelektualne usluge u Ministarstvu pravosuđa porastu sa 40.000 kuna na četiri milijuna i 900 tisuća kuna. Dario Vukić (HDZ) upozorio je da Vlada troši dvostruko više nego Sabor, a Ljiljana Kuhta (SDP) upozorila je da se i u ovom proračunu vidi sustavno zanemarivanje sporta. Vladimir Šeks (HDZ) predložio je smanjivanje proračunskog novca za Predsjednika Republike i Vladu. Zaključno je ministar Crkvenac kazao kako u prijedlogu proračuna ima još mjesta za smanjenja nekih stavki, odnosno svega onoga gdje se ne štedi. Ocijenio je i da je znanost ostala prikraćena te da treba pronaći sredstva za tu svrhu.
Hrvatski sabor jučer nije podržao HDZ-ov zahtjev za smjenjivanje ministra Čačića. Za smjenjivanje je bilo samo 25 glasova, protiv 58, a suzdržano 12 zastupnika, uglavnom iz HSS-a.
Izvještavali B. Kovač, D. Đuretek, M. Šarić