Desetljećima unazad gospodarstvo Crne Gore bilo je okrenuto prije svega turizmu. Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti jer, kako su najavili iz crnogorske vlade, do kraja rujna dobit će preliminarne podatke o kvaliteti i potencijalu nalazišta nafte i plina u južnom priobalju. Kad bi se potvrdila predviđanja stručnjaka, Crna Gora ostvarila bi milijarde eura prihoda i to bi zemlju moglo izvući iz gospodarske krize u koju je zapala.
Treba malo više vremena
Talijansko-ruski konzorcij Eni i Novatek počeo je u ožujku bušiti prvu istražnu bušotinu, i to nedaleko od najjužnijeg crnogorskog grada Ulcinja. Bušotina se nalazi na 28 kilometara od obale na 6500 metara dubine. Druga bušotina bit će na oko 18 kilometara od obale i njena dubina neće biti veća od 1500 metara.
Prema riječima državnog tajnika za energetiku i rudarstvo u crnogorskoj vladi Marka Perunovića, preliminarni podaci pokazuju da ima razloga za optimizam.
– Koncesionar Eni i Novatek za istraživanje nafte i plina u crnogorskom podmorju do sada je iskopao bušotinu na dubini od 4700 metara. Do kraja rujna trebao bi biti na 6000 metara, gdje se očekuje ulaz u zonu ležišta. Ističem i da koncesionar odgovorno radi i poduzima sve kako bi zaštitio okoliš. To nas košta malo više vremena – rekao je Perunović i dodao kako su na početku projekta definirali da gospodarstvo i ekologija mogu ići jedno uz drugo zbog čega se radi pažljivije.
Vlada Crne Gore do sada je zaključila dva ugovora o istraživanju i proizvodnji nafte i plina. Tako je prvi ugovor 2016. potpisan s talijansko-ruskom kompanijom Eni i Novatek, i to za četiri istraživačka bloka na razdoblje od sedam godina. Drugi ugovor potpisan je 2017., ali s grčkom kompanijom Energean za dva bloka i na razdoblje od također sedam godina. Još su nepoznati potencijali mogućeg nalazišta nafte i plina pa tako i koliko bi Crna Gora mogla profitirati od ovoga posla.
Bušenju crnogorskog podmorja snažno se suprotstavljaju brojne nevladine udruge koje se bave ekologijom, a koji strahuju da bi ovaj projekt mogao znatno onečistiti crnogorsko more, što bi imalo katastrofalne posljedice za turizam, ali i biljni i životinjski svijet. Da alarmiraju javnost o štetnim posljedicama, ekolozi u Crnoj Gori održali su lani četverodnevnu prosvjednu hodnju tijekom koje su prepješačili cijelu crnogorsku obalu dugu gotovo 300 kilometara.
SOS za Montenegro
Podsjećajući na katastrofalne posljedice izlijevanja nafte širom svijeta, Mirsad Kurgaš iz mreže SOS za Montenegro rekao je kako je cijeli posao istraživanja crnogorskog podmorja obavijen tajnom te da je većina dokumentacije koja se tiče istraživanja nafte i plina proglašena državnom tajnom.
– Kontinuirano ćemo pratiti sve parametre vezane za okoliš, stanje morskog ekosustava i djelovat ćemo na prvi znak njegova narušavanja. To ćemo raditi ne samo zbog očuvanja crnogorskog primorja nego i zbog susjedne Hrvatske. Svako eventualno izlijevanje nafte, plina ili bilo čega na 20-ak kilometara od naše obale može utjecati i na susjednu Hrvatsku zbog morskih struja koje idu u njihovu pravcu – rekao je državni tajnik u ministarstvu ekologije Danilo Mrdak.
Projekt istraživanja rezervi nafte i plina u podmorju podržava i nova vlast Crne Gore, i to je zapravo jedna od rijetkih stvari, ako ne i jedina, u kojoj se slažu sadašnja i bivša crnogorska vlada.
Pazite da vam to ne spazi drugo oko u glavi. Inace ste nadrljali i plijen se djeli bratski, znaci 90:10. Za koga je jasno, kao u jugi.