Od ukupno 70.002 prijave za počinitelje kaznenih djela o kojima su lani odlučivala državna odvjetništva, najviše ih se, čak 50,6 posto, odnosilo na kaznena djela protiv imovine.
Podaci su to iz izvješća o prijavama, optužbama i osudama u 2009. za punoljetne počinitelje kaznenih djela koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku. Prema tim brojkama, svaki je 64. građanin Hrvatske prošle godine bio prijavljen za neko kazneno djelo.
Zbog mita 94 prijave
Zbog kaznenog djela počinjenog protiv državne imovine bilo je tako prijavljeno 1450 osoba, no čak 954 još nisu otkrivene, odnosno istražitelji i dalje pokušavaju ustanoviti o kome je riječ. Protiv privatne imovine bilo je znatno više prekršitelja zakona – njih 33.987, od čega je 10.165 kršitelja zakona odmah privedeno pravdi. Među tim imovinskim deliktima najzastupljenije su u protekloj godini bile krađe, teške krađe, oduzimanje tuđe pokretne stvari i računalno krivotvorenje.
Kad je pak riječ o kaznenim djelima protiv službene dužnosti, zbog zloporabe položaja i ovlasti lani je bilo prijavljeno 1918 osoba, od čega je samo 29 ostalo nepoznato policiji i pravosuđu.
U 1154 ova slučaja Odvjetništva su odbacila kaznene prijave, a istraga je bila obustavljena u 52 slučaja.
Zbog zloporabe obavljanja dužnosti državne vlasti bilo je prijavljeno samo dvoje dužnosnika. Odvjetništvima su bile prijavljene i 94 osobe zbog davanja mita, od čega je 12 prijava odbačeno. Gledajući kaznena djela protiv života i tijela, kojih je lani bilo 1920, na ubojstva se odnose 144 prijave, a na teška ubojstva njih 36.
Zbog čedomorstva je bila prijavljena samo jedna osoba, a zbog protupravnog prekida trudnoće šestero. Opojne droge lani je zloupotrebljavalo 3527 osoba, a u 2145 slučaja prijave su odvjetništva odbacila.
Osudili 25.368 osoba
Protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa bilo je 465 prijava, od čega su se 134 odnosile na silovanja, a zbog spolnog odnošaja s djetetom bile su pak prijavljene 44 osobe.
Sudovi su lani izrekli 25.368 osuda, a među njima je bilo najviše uvjetnih kazni zatvora – 70,5 posto. Na bezuvjetan zatvor bilo je osuđeno 19 posto osoba, bezuvjetnom novčanom kaznom kažnjeno je 7,7 posto osoba, uvjetnom novčanom kaznom njih 0,6 posto, a proglašeno krivima te oslobođeno kazne 0,2 posto prekršitelja.
Odgojne mjere izrečene su u 0,5 posto slučajeva isto kao i kazna maloljetničkog zatvora. Analizirajući izrečene kazne bezuvjetnog zatvora, najviše je bilo osuđenih na kaznu zatvora od šest mjeseci – 36,8 posto.
Iza rešetaka od šest do 12 mjeseci bilo je osuđeno 28, 7 posto osoba, a u 18,5 posto slučajeva izrečena je kazna od jedne do dvije godine.
Osuđenih na zatvor od dvije do pet godina bilo je 13,2 posto, a na više od pet godina 2,8 posto. Zanimljivo je da je za samo 700 počinitelja kazna zatvora bila zamijenjena radom za opće dobro na slobodi.
možemo mi i bolje....