CRNE TOČKE JADRANA More ispred Šibenika najzagađeniji je prostor u sjevernoj Dalmaciji

Crne točke: Šibenski zaljev kao prava septička jama

Foto: import
Crne točke: Šibenski zaljev kao prava septička jama
22.07.2006.
u 19:46
Pogledaj originalni članak

Šibenski zaljev stalno je prezagađen fekalijama, brodovi bacaju balastne vode gotovo ispred katedrale, a analizom mora otkriveni su po zdravlje opasni metali cink, olovo, živa i fosfati. "Ugožen je cijeli Jadran, ali mi smo najugoženiji. Ovo se više ne može izdržati. More je zagađeno, a smrad koji se osjeti u gradu Šibeniku nepodnošljiv je", tvrdi Erika Popović iz šibenske ekološke udruge Plavi val. "Treba vidjeti zastrašujuću sliku kada kolone kamiona prepunih fekalija idu u gradsku luku i tamo ih izbacuju. Građani sumnjaju da ih dovoze i iz drugih gradova. To je nešto strašno", ogorčena je Erika Popović.

To je nevjerojatno
Zbog zagađenja trpe i uzgajivači školjaka kojima sanitarna inspekcija svako malo zabrani uzgoj zbog prezagađenosti. Zanimljivo je da lokalne vlasti izdaju dopuštenja za bacanje fekalija, tako da se Šibenski zaljev praktično "legalno" zagađuje i uništava. Osim fekalija, Šibenčani se susreću i s balastnim vodama iz rijeke Po koje ostavljaju brodovi koji odvoze kamen u Italiju. "To je nevjerojatno, ti brodovi praktično stanu ispred katedrale i ispuštaju balastne vode", nastavlja gospođa Popović dodajući kako imaju veliku pomoć građana u otkrivanju sumnjivih brodova. Poznato je da je rijeka Po najzagađenija u Europi, prepuna pesticida i drugih po zdravlje opasnih sastojaka.

Niski standardi
U zaleđu se nalazi velik broj ilegalnih kamenoloma koji dodatno uništavaju i zagađuju jedinstveni dalmatinski krš. "Tvrtke dobiju dozvole za istraživanje, a onda bez potrebnih papira počnu s eksploatacijom kamenoloma", ističe Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner. Stanje u drugim gradovima sjeverne Dalmacije tek je nešto bolje nogo u Šibeniku, ali ne zato što se u njima više vodi računa o ekologiji, nego zato što su ipak malo otovoreniji prema moru i imaju pogodnije struje. Tek je 40 posto stanovništva priključeno na kanalizaciju, a samo rijetki gradovi zadovoljavaju minimalne ekološke standarde.

Ni jedan grad u Dalmaciji nema biološko pročišćavanje otpadnih voda, što je poseban problem ljeti kad se stanovništvo poveća i nekoliko puta. "Otoci također imaju vrlo niske ekološke standarde i otpadne vode bacaju u more, ali je sreća što su tamo struje jače, manje je industrije, tako da se problem nije uvećao", pojašnjava Piršić i dodaje kako je ipak zabrinjavajuće stanje u Novalji i Viru gdje se grade ogromna apartmanska naselja bez odgovarajuće infrastrukture.

Pogledajte na vecernji.hr