Crni scenarij – litra benzina i dizela 11 kn

Iako je cijena barela nafte na američkom tržištu jučer pala za 50-ak centi, na 105,45 dolara, zbog izjave saudijskog ministra nafte o rezervama kojima Saudijska Arabija može nadomjestiti manjak nafte iz zaraćene Libije, ipak zabrinjavaju sukobi koji se šire i prema Omanu.

Rezerve u Omanu

Iako Oman nije članica OPEC-a (organizacije zemalja izvoznica nafte), ima najveće rezerve nafte od svih nečlanica, a moguće je i da se upola smanji dnevna proizvodnja nafte iz Libije (koja sad iznosi 1,385 milijuna barela i manja je zbog sukoba 200.000 barela na dnevnoj razini). Ako bi se proizvodnja nafte u Libiji prepolovila, a ta zemlja naftom opskrbljuje zapadnu Europu, Saudijska Arabija, prema procjenama svjetskih stručnjaka, ne bi mogla nadoknaditi taj manjak. Sve to, a pogotovo mogućnost da sukobi zahvate i Saudijsku Arabiju koja proizvodi 10 posto svjetskih količina nafte, može dovesti do daljnjeg porasta cijene nafte. Skok cijene nafte u Americi, ali i na mediteranskom tržištu, zbog situacije na sjeveru Afrike, prouzročio je poskupljenje naftnih derivata, naravno, i u Hrvatskoj. Eurosuper 95 sada je tako na 9,64 kune, a eurosuper je prešao 10 kuna. No, nastavi li cijena nafte rasti, benzin će biti još skuplji. Kolike bismo cijene benzina mogli očekivati ako bi barel dosegnuo 112, 130 ili 150 dolara, izračunao nam je Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consultinga, uz ogradu da je to tek pretpostavka mogućeg porasta cijene barela. Umičević je cijene računao i uz pretpostavku da tečaj dolara ostane na 5,4 kune. Ako bi barel nafte došao na 112 dolara, eurosuper 95 i eurodizel ostali bi na 9,64, odnosno 9,20 kuna. Ako bi barel crnog zlata bio 130 dolara, eurosuper 95 plaćali bismo 10,30 kuna, a eurodizel 9,95 kuna. Kada bi nafta dosegnula 150 dolara, benzin bi bio 11,10 kuna, a dizel 10,80 kuna.

– Ako bi paralelno rasli i dolar i cijena nafte, onda bi cijena naftnih derivata bila i veća nego što je u računici s dolarom na 5,4 kuna – objasnio je Umičević. Kada bi nafta, nastavio je, prema najcrnjem scenariju čak i drastično skočila na 150 dolara, to ipak ne bi dovelo do golemog skoka cijene benzina.

Osim što bi daljnje poskupljenje benzina, čija se cijena u Hrvatskoj može mijenjati svaka dva tjedna, bio dodatni udar na standard građana, poskupljenje dizela, budući da se tim gorivom koristi gospodarstvo, prouzročilo bi i poskupljenje krajnjih proizvoda. Vlada je u ponedjeljak, suočena s cijenom benzina iznad 10 kuna, panično sazvala sjednicu i spustila iznos trošarina koje se plaćaju po litri svih goriva za 15 lipa. Time ipak nije uspjela srušiti cijenu svih benzina ispod 10 kuna. Ako nafta nastavi rasti, Vlada više neće imati instrumenata za intervenciju, jedino da smanji naknadu iz koje se po litri benzina financiraju Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste. No, budući da je taj novac glavni izvor prihoda HAC-u i HC-u, time bi te tvrtke bacila na koljena i zaustavila i ono malo infrastrukturnih radova.

Mijenjaju pravilnik

S druge strane, Ministarstvo gospodarstva zbog, kako tvrde, usklađivanja s Europskom unijom mijenjat će pravilnik o najvećim dopuštenim cijenama naftnih derivata. Sada se cijene goriva mijenjaju svaka dva tjedna, a najveće poskupljenje, odnosno pojeftinjenje, ne može biti veće od 3,5 posto. U Ministarstvu gospodarstva tvrde kako se tim izmjenama neće ništa bitno promijeniti, kako neće biti nikakvih potresa u smislu određivanja cijene, nego će se samo uskladiti s europskim zemljama. Većina europskih zemalja i nema takav pravilnik, nego cijenu naftnih derivata određuje tržište. Vlada je već bila mijenjala pravilnik nezadovoljna poskupljenjima benzina pa se, umjesto na tjednoj, cijene mijenjaju na dvotjednoj razini. Osim izmjena pravilnika, Ministarstvo gospodarstva očito će ubuduće nove cijene benzina ponedjeljkom objavljivati na svojim web stranicama i prije ponoći, odnosno prije njihova službenog stupanja na snagu.