Crno tržište prstaca u Hrvatskoj je iznimno kvalitetno
organizirano - pa posve nalikuje tržištu droge. Vađenje te
školjke iz mora, za što je potrebno razbiti
morske grebene i hridi u kojima je prstac nastanjen, zbog čega je i
strogo zabranjen njegov izlov i stavljanje u promet, potpuno je
evoluiralo. Krivolovci se danas koriste brzim gliserima, sofisticiranom
ronilačkom opremom i jakim pneumatskim čekićima kojim doslovce razruju
podmorje.
Unatoč zabrani posluživanja većina ribljih restorana u Hrvatskoj u
odvojenim prostorijama za svoje stalne i društveno utjecajne
goste, u ponudi stalno imaju svježe prstace. Pouzdano znamo da se
zabranjenom delicijom goste i neki ugledni političari u jednom
restoranu u blizini Sabora. Kilogram prstaca u restoranima se kreće oko
450 kuna, dok je kilogram “na ulici” oko 150 kuna.
Od Slovenije do Italije
Hrvatskim prstacima se opskrbljuje i crno tržište Slovenije
i Italije. Iako nam je nekoliko izvora govorilo da se u susjedne zemlje
u te dvije susjedne zemlje izveze više prstaca nego
što se plasira u Hrvatskoj, procjena količine
prokrijumčarenih prstaca preko granice dr. Alena Solda, zamjenika
pročelnika za studije mora Sveučilišta Split, doslovce nas
je zaprepastio…
- Tjedno se preko granice u Sloveniju i Italiju prokrijumčari oko dvije
tone prstaca! Zvuči nevjerojatno, no, nažalost je istina. Često sam u
Istri i od raznih ronilaca i ribara dobivam informacije o izlovljenim i
krijumčarenim prstacima - rekao nam je dr.
Soldo.
Policija i državni inspektorat su posve neučinkoviti, ili,
još bi bolje bilo reći - ne rade apsolutno ništa
kako bi se suprotstavili vađenju i organiziranom krijumčarenju prstaca.
Državni inspektori u ovoj godini ni u jednom restoranu u
Hrvatskoj nisu pronašli prstace.
Zakazala i policija..
Ribarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede i vodnog gospodarstva
ima tek jedanaest inspektora koji nadziru čitavu obalu, a
nemaju čak ni vlastite brodove, tako da je njihov učinak posve mizeran.
Policija do sada nije napravila ni jednu veliku akciju hvatanja
krivolovaca, a cijele godine na čitavoj obali nisu zaplijenili
više od nekakvih 60 kilograma prstaca. Zapljenu tolike
količine pretjerano je nazvati i mrvicama…
Ima 10 boljih
školjki!
Zabranom posluživanja prstaca u restoranima ta školjka kao
da je postala još traženija, a njezina gastronomska
vrijednost je preuveličana.
- Oko prstaca se stvorila fama. Za nekog to što nabavi i
jede prstace - znači statusni simbol. Gastronomski gledano - postoji
deset znatno kvalitetnijih školjki od prstaca - izrekao nam
je dr. Soldo i gastroanalizu.
Hrvatski restorani su u jednom razdoblju koristili rupu u zakonu, pa su
nesmetano posluživali prstace tvrdeći da potječu iz Neuma.
Prstaci “iz
Neuma”
- Da su svi ti prstaci doista bili iz Neuma, prokopao bi se nekakav
neumski kanal sve do Sarajeva - kroz šalu nam je rekao dr.
Šola.