Jezično-pjesnička smotra

Croatia rediviva ča-kaj-što u petak u Selcima na otoku Braču

Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Selca
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Književnik i diplomat Drago Štambuk
02.08.2022.
u 15:27
Smotra svoje formativne ideje (trojedna narav hrvatskoga jezika, koineizacija, Zlatna formula ča-kaj-što) drži iznimno važnima za sadašnjost i budućnost hrvatskoga jezika, te upućuje na njihovu zaštitu, promicanje u kulturnoj javnosti i obrazovnim ustanovama.
Pogledaj originalni članak

Od 1991. održava se svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču, temeljena na principu trojedne naravi hrvatskoga jezika i njegovih vezujućih potencijala. Namjera njezina utemeljitelja (Dr. Drage Štambuka) bila je postizanje potpunijeg uvida u to što nam i kakav nam cjelokupni jezik jest, te integracija njegovih idioma: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga.

Naime, bečkim izborom štokavice za standardni jezik Južnih Slavena 1850. (Vuk Karadžić, Jernej Kopitar; balkanska politika Bečkoga dvora) i radikalnom aplikacijom iste od Ljudevita Gaja, oca ilirizma (uz odbacivanje čakavice i kajkavice, što mu je i Krleža zamjerio), kao i daljnjim djelovanjem hrvatskih vukovaca stvorene su razdjelnice u hrvatskome jeziku. Stoga je zadaća rečene smotre ublažiti/zacijeliti spomenuti raskol tretirajući u nastupima hrvatskih pjesnika ravnopravno standardnim štokavcima - čakavce i kajkavce, te nestandardne štokavce.

Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što, središnju ideju rečene smotre, nakon Štambukova oznakovljenja i cjeloživotna njena promicanja, konačno je na autorov prijedlog 29. studenoga 2019. Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture RH proglasilo - kulturnim dobrom RH i stavilo na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine; ovim činom ostvario se „na mala vrata“ zakonski preduvjet revalorizacije sveukupnog hrvatskog povijesnog jezičnoga nasljeđa i rasute mu baštine (Rješenje kulturnoga dobra pod brojem Z – 7412), te otvorio prostor za daljnje postupanje u štićenju i skrbi za ovo naše neprocjenjivo kulturno dobro, esencijalno za hrvatski jezik, književnost, kulturu, identitet i politiku. Rečeno Rješenje odredba je o hrvatskome jeziku i kao integracijsku potku neophodno ju je unijeti u Matičin pripremani Zakona o hrvatskome jeziku.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Zagreb: Književnik i diplomat Drago Štambuk

Ovogodišnja svehrvatska jezično-pjesnička smotra na središnjem Trgu Stjepana Radića, pred crkvom Krista Kralja, u Selcima na otoku Braču, po 32. put, održat će se u petak, 5. kolovoza 2022. u 21 sat obilježavajući 79. godišnjicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske (9. kolovoza 1943), uoči kataklizmičkog spomendana. Prelijepo kameno gnijezdo s osobinama grada, usprkos junačkih napora domoljubna načelnika Općine Ivana Štambuka da spriječi fašističko paljenje, uništena su u potpunosti i postala obilježena zauvijek. Od spomenuta barbarskoga čina nisu se nikada potpuno oporavila i još uvijek su gradić s brojnim ruševinama i ruševnim palačama, biserima kamenoklesarske tradicije.

Smotra svoje formativne ideje (trojedna narav hrvatskoga jezika, koineizacija, Zlatna formula ča-kaj-što) drži iznimno važnima za sadašnjost i budućnost hrvatskoga jezika, te upućuje na njihovu zaštitu, promicanje u kulturnoj javnosti i obrazovnim ustanovama; smotri je omogućiti nesmetani nastavak i rast na dobrobit hrvatskoga naroda, njegova hrvatskoga jezika, kulture i identiteta.

Radost nam je pozvati sve prijatelje hrvatskoga jezika i poezije da 5. kolovoza 2022. borave u Selcima i nazoče jezično-pjesničkoj večeri koja počinje u 21 sat kada će se publici obratiti utemeljitelj Štambuk i gradonačelnik Marijančević, te otkriti nova 31. ploču na Zidu od poezije prošlogodišnjeg ovjenčanika (poeta oliveatus) Ivana Kramara, a čiju će poeziju predstaviti Luko Paljetak. Tijekom večeri nastupit će brojni hrvatski pjesnici iz svih triju hrvatskih idioma: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Povjerenstvo sastavljeno od dosadašnjih oliveata: Drago Štambuk, Luko Paljetak i Vlasta Vrandečić Lebarić izabrat će osobu koja će ponijeti naslov 32. poeta oliveatus, a maslinovim vijencem ovjenčanje će izvršiti utemeljitelj. Stihovi izabrani-ka/ce uklesat će se na 32. ploču Zida od poezije.

Smotra će se odvijati prema propisanim epidemiološkim pravilima dok traje velepošast krunatoga virusa.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.