Čudesna priroda prepuna mistike i hajdučkih priča

Itekako imaju razloga za ponos - čak dva velika prirodna područja pod zaštitom UNESCO-a protežu se Virovitičko-podravskom županijom. To su UNESCO-ov geopark - Park prirode Papuk te UNESCO-ov prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunwav. Čudesna priroda, ali i mistika koja ju je oduvijek pratila, najbolja su pozivnica svakome turistu koji kroči u taj kraj. Jankovac, gorsko izletište na sjevernoj strani Papuka, najatraktivniji je dio parka prirode. Otkrio ga je u 19. stoljeću Josip Janković, sin grofa Jankovića. Sagradio je tamo lovačku kuću, a kada je vidio koliko je zanimljiva njegovim gostima, sazidao je i kuću za goste koja je već tada imala – klavir. Pretvorila se kasnije u planinarski dom.

- Plemićki je stalež dolazio tamo uživati u prirodi. Velikom dijelu stanovnika Europe, pogotovo razvijenije, pa i ostatka svijeta, čista, uzbudljiva priroda i danas je rijetka poslastica, često i skupa– započinje Josip Mikolčić, zamjenik direktora TZ-a Virovitičko-podravske županije.

Josip Janković bio vojni časnik u Beču, ali je lagodan život u metropoli zamijenio ovom divnom dolinom. Tamo je i sahranjen, u spilji iznad jezera. Nažalost, nedugo nakon njegove smrti, grobnica je bila na meti pljačkaša, sarkofag s njegovim tijelom razbijen je, a kosti su razbacane po nizini. Dio kostiju skupljen je i vraćen. Uz potporu Ministarstva turizma sarkofag je obnovljen i dio je Poučne grofovske staze na Jankovcu.

- Susrećemo se i s fenomenom hajduka jer se u spilji na Jankovcu skrivao Jovo Čaruga, rodom iz nizinskog sela Slavonske Bare. Upravo je u tome mistika Jankovca, što je svojom snagom mogao povući nekoga iz bečkog aristokratskog života, ali i pružiti utočište jednom hajduku – govori naš sugovornik.

Poseban fenomen na Papuku su staklari. Zbog pepela bukve koji je važan u proizvodnji stakla tamo su otvorili staklanu. Svjedoče o tome ostaci njihova groblja na Jankovcu. Od geoloških dragulja na Papuku posebno se ističe Rupnica nadomak Voćina. Taj je lokalitet još 1948. proglašen prvim geološkim spomenikom u Hrvatskoj. Nastao je uslijed erupcije vulkana na dnu Panonskog mora prije 70 milijuna godina. Značajan je po jedinstvenim vulkanskim stijenama, u presjeku četverokutnim i šesterokutnim, a tako su oblikovane hlađenjem magme na prolazu prema površini.

- Samo je sedam takvih lokaliteta na cijelom planetu, zbog čega smo silno ponosni! Zahvaljujući poučnoj stazi, lokalitet možete upoznati i bez stručne pratnje – ponosan je Mikolčić.

Spustimo li se s gorja, dočekat će nas nevjerojatno sačuvana priroda uz riječnu dolinu. Kroz 72,5 kilometara proteže se teritorij pod zaštitom UNESCO-a uz Dravu u Virovitičko-podravskoj županiji.

- Drava je možda i najčišća europska rijeka, voda se može piti duž cijelog toka. Naša generacija je to zatekla bez ikakve infrastrukture i cesta. No nekadašnje karaule pretvorene su u posjetiteljske centre i smještajne objekte – podsjeća on.

Karakteriziraju je poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, strme i odronjene obale. Ondje obitava čak 116 vrsta ptica. Promatranje ptica upravo je uz Dravu dovedeno do savršenstva, a prepoznaju to turisti, kako domaći, tako i inozemni. Gnijezdi se tamo deset parova orla štekavca, a devet je aktivnih kolonija pčelarica s 350 do 400 parova.

Tim potezom prolazi i jedna od najpoznatijih biciklističkih staza, EuroVelo 13 ili tzv. Ruta željezne zavjese. U vožnji njome posjetitelji obilaze bunkere, promatračnice, karaule i hladnoratovsku simboliku kako bi, rezimira Mikolčić, shvatili da se takvi sukobi ne smiju ponoviti. U ljetnikovcu grofa Draškovića u Noskovačkoj Dubravi izgrađen je, pak, svjetski posjetiteljski centar “Dravska priča”, koji djeluje i kao hostel s 34 ležaja. Adresa je to i prihvatilišta za rode. Od ljetnikovca do rijeke vodi poučna staza “Dravi u zagrljaj” s 20 info tabli, odmorištem i promatračnicom za ptice na samoj obali rijeke. Zanimljiva lokacija svakako je Križnica – “otok” u Dravi do kojega se može doći skelom ili visećim pješačkim mostom dugim oko 250 metara.