Nikola Tesla, slavni izumitelj, rođen je, to svi znamo, 1856. godine u Smiljanu, no prije nego je je 1943. preminuo u New Yorku svijetu je nesebično poklonio cijeli niz izuma, a njegovo ime je neodvojivo od izmjenične struje, koja nam omogućava pogodnosti od rasvjete do interneta.
Za gradnju muzeja slavnom izumitelju u najvećem američkom gradu upravo se vrlo uspješno skuplja novac diljem mreže. Međutim, slabo je poznato da je pohađao Gimnaziju Karlovac, što Karlovčani ponosno ističu. Međutim, za razliku od drugih sredina u kojima je Tesla živio i djelovao, Karlovac činjenicu da se u njemu školovao jedan od najvećih znanstvenika u povijesti nije nikako iskoristio.
Ipak, i to se mijenja, pa je tako ovih dana Projektni biro ACM, po narudžbi Grada, izradio idejno rješenje za rekonstrukciju napuštene kuće koja se nalazi u neposrednoj blizini i u vlasništvu Gimnazije i prenamjenu te oronule građevine i njene okolice u prostor radnog naziva Tesla centar.
– Namjera je da Tesla centar posluži profesorima i đacima za nastavu iz prirodoslovnih predmeta, ali i svima ostalima, da to bude centar izvrsnosti koji će poslužiti znanstvenoj nadogradnji – objašnjava Damir Mandić, ravnatelj Gimnazije.
No, s obzirom na to da je Tesla bio izuzetan, arhitekti su se potrudili osmisliti što izuzetnije rješenje za centar koji bi ponosno nosio njegovo ime. Stoga je zamišljeno da to bude energetski samoodrživ prostor. Po riječima arhitekta Stjepana Lipšinića, suvlasnika ACM-a, u njemu se jedino neće uzgajati hrana.
– Kuća će se obnoviti, a centar će se povezati pješačkim mostom s Gimnazijom. Predviđena su i četiri kabineta u sklopu budućeg arboretuma na kojima bi se nalazili solarni paneli. Dio cjeline bila bi i energetska piramida koja bi svjetlosnu energiju pretvarala u električnu, a u kojoj bi se mogli napajati mobiteli, bicikli i romobili na električni pogon... – kaže Lipšinić.
Provedba ovog idejnog rješenja dala bi novo lice karlovačkoj četvrti Rakovac. Tako je predviđena rekonstrukcija sportskih igrališta iza škole, koji bi se uzdignuli do razine krovišta obližnjih garaža na kojima bi se nasipala zemlja i posadio travnjak. Ispod samih igrališta bila bi podzemna garaža sa sto parkirališnih mjesta.
– U centru bi se električna energija proizvodila iz mehaničke hodanjem po posebnim podovima, kao što se radi u nekim zračnim lukama, a Gimnazija i cijeli kompleks grijali bi se iz zemlje toplinskim pumpama. Sustavno bi se prikupljala i kišnica – nastavlja Lipšinić.
Centar bi, naravno, imao i izložbeni postav u kojem bi se predstavili najveći Teslini izumi, ali i njegove školske svjedodžbe. Provedbom ovog idejnog rješenja karlovačka četvrt Rakovac dobila bi novi izgled, ali i moderan vrtić za 140 korisnika, koji bi zamijenio u mnogo čemu neprikladan postojeći.
Mandić se nada da će do ulaska Hrvatske u Europsku uniju biti izrađena projektna dokumentacija kako bi se projekt mogao kandidirati za sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. Ukupno se ulaganje procjenjuje na 10,000.000 kuna.
Tako ti je kod nas, mi uvijek kasno prepoznamo pametne ljude.