Na summitu za sigurnost i razvoj u gradu Džedi u Saudijskoj Arabiji, uz nazočnost američkog predsjednika Joea Bidena sudjelovali su danas i čelnici šest zemalja Zaljevskog vijeća za suradnju, uz Egipat, Jordan i Irak, na kojem se razgovaralo o osnivanju organizacije koja je u medijima nazvana "arapski NATO" i prijetnji Irana regiji. Najviše se ipak raspravljalo o nestabilnim cijenama nafte i načinima povećanja proizvodnje crnog zlata kako bi se smanjile visoke cijene goriva u kontekstu ukrajinskog rata. Prije početka samog summita Biden je odvojeno razgovarao s iračkim premijerom Mustafom al-Kazemijem, zatim s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem, a posljednji bilateralni susreti bili su s predsjednikom Emirata Mohamedom bin Zayedom.
Bin Salman kritizirao SAD
Na svim tim sastancima Biden je predstavio svoju viziju i strategiju vezanu uz američki angažman na Bliskom istoku te istaknuo svoju odlučnost osigurati da na Bliskom istoku ne bude vakuuma koji će popuniti Kina i Rusija.
Joe Biden svoj je prvi razgovor u gradu Džedi imao sa saudijskim prestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom kojeg je američki lider opisao kao jako dobar i važan razgovor.
Na pitanja jesu li razgovarali o ubojstvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija, Biden je samo rekao kako je princ Bin Salman već prije "poduzeo mjere protiv odgovornih za ubojstvo Khashoggija", unatoč tome što je samo nekoliko mjeseci prije rata u Ukrajini bio odlučan da nikada neće, dok je on predsjednik SAD-a, zbog tog gnjusnog ubojstva razgovarati s princom, kojeg je nazvao otpadnikom. Arapski mediji objavili su neke detalje razgovora Bidena i Bin Salmana, tvrdeći da je saudijski lider bio dosta arogantan u tom razgovoru. Kako pišu londonske dnevne novine Asharq-Al Awsat, pozivajući se na saudijskog dužnosnika koji je prisutan tijekom njihova razgovora, pišu kako je Bin Salman rekao Bidenu da je Saudijska Arabija djelovala kako bi spriječila pogreške, poput Khashoggijeva ubojstva, ali da su i Sjedinjene Države činile pogreške.
Iako Biden vjeruje da će sljedećih tjedana Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objaviti povećanje proizvodnje nafte, analitičari su uvjereni kako se to neće ostvariti jer su gotovo sve zemlje Zaljeva, kao i Egipat te Jordan, vezani ugovorima s Rusijom. Ni Bin Salman neće okrenuti leđa Vladimiru Putinu jer igra na dvije karte, rusku i američku. No, ono što je nepoznata činjenica, tvrde naftni analitičari, Biden bi se trebao usredotočiti na libijsku naftu, a ne saudijsku ako uistinu želi kontrolirati cijene nafte.
Prijetnje nekoliko lokalnih strana u Libiji da će zaustaviti proizvodnju i izvoz nafte, u brojnim naftnim poljima i lukama, prijete strateškim interesima SAD-a i njegovih europskih saveznika, ali s druge strane služi interesima Rusije koja je u zemlji vojno prisutna preko tvrtke Wagner Security. Prekid izvoza nafte iz Libije predstavlja priliku za Rusiju da napravi pritisak na SAD. Pad libijskog izvoza nafte radi pritisak na međunarodne cijene nafte i protivi se želji Washingtona da prisili zemlje proizvođače nafte da povećaju svoj izvoz i obuzdaju rast cijena, dok je to u interesu Moskve, koja ubire ogromne profite od visokih cijena nafte. Osim Rusije i Kine, glavni naglasak na summitu u Džedi bio je na mogućem osnivanju sigurnosnog saveza MESA koji su mediji nazvali "arapski NATO", i čije bi članice bile Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati te Egipat i Jordan, a cilj organizacije bila bi obrana tih zemalja od mogućih iranskih napada. Iako mnogi tvrde da su se te muslimanske sunitske arapske zemlje ujedinile protiv šijitskog Irana samo radi regionalne dominacije, istina je zapravo drugačija. Prvo, te zemlje žele normalizirati odnos s Izraelom, a Iran to odbija napraviti. Drugi razlog korijene vuče iz daleke prošlosti. Naime, tenzije između sunitskih i šijitskih grupa i država često su predstavljane kao duboko ukorijenjene i posljedica povijesnog i teološkog antagonizma.
Religijska pozadina sukoba
Korijeni današnjeg "sunitsko-šijitskog sukoba" često se traže u neslaganju u vezi nasljednika poslanika Muhameda kao lidera muslimanske zajednice, odnosno je li nasljeđivanje trebalo biti zadržano unutar obitelji ili nije. Ubojstvo njegova unuka Husseina ibn Alija koje su počinile snage lojalne omejidskom kalifu Jezidu u bitci kod Karbele 680. godine dodatno je učvrstilo podjelu između šijita i sunita. Vrhunac eskalacije sukoba bio je u 18. stoljeću, kada je vladajuća obitelj Saud prihvatila ultrakonzervativnu sunitsku vehabijsku doktrinu čiju ideologiju njeguju Al-Qa'ida i ISIL. Ova dva razvojna koraka neki smatraju početkom sektaškog saudijsko-iranskog rivalstva.
"Obrambeni savez" se siri na sve strane, nema kutka svijeta gdje se otrovna zlocinacka hobotnica osjeca sigurnom, gdje nisu pocinili gnjusne zlocine i stvorili nove neprijatelje... Ono sto su SAD direktno zapocele u Afganistanu, Iraku, Libiji i Siriji, nastavili su 'proxy' ratovima u Ukrajini i Yemenu... Sastanak Bidena i bin Salmana podsjeca na sastanak i dogovor celnika nacisticke Njemacke i Sovjetskog saveza, sve ekipa od zla oca i jos gore matere... Kad se takvi brinu za mir, to po pravilu zavrsava dugotrajnim ratovima, sprzenom zemljom, milijunima zrtava, zlocinima protiv covjecnosti...