Forenzika

Čuvajte se jammera! Male spravice opasan su 'alat' u rukama lopova

Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
forenzika
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
forenzika
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
forenzika
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
forenzika
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
forenzika
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
forenzika
30.12.2013.
u 12:41
Prema narudžbi: Male spravice uz pomoć kojih lopovi bez problema mogu ukrasti automobil.
Pogledaj originalni članak

– Sve što imate vi, želimo i mi. Želimo da nam sazidaju istu takvu zgradu, s istim instrumentima i istim postrojenjem kakvo je ovdje – tim su riječima šefovi crnogorske policije prije nekoliko godina, nakon obilaska Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić, saželi svoje impresije o središtu “hrvatskog CSI-a” koji je od svog osnutka prije 60 godina u samom vrhu svjetske forenzike. Velika obljetnica obilježena je interaktivnom izložbom u Muzeju policije na zagrebačkoj Savskoj cesti slikovito nazvanom “Svaki kontakt ostavlja trag” .

– Nema savršenog zločina. Nije to tek otrcana fraza, svatko ostavi nekakav trag koji možda ne mora biti vidljiv golim okom, ali mi ćemo ga pronaći.

Vlas kose, komadić tkanine, trag u zemlji, bilo što od toga ponekad je sasvim dovoljno da nekoga dovedemo u vezu s mjestom zločina – govori Zdenko Mindum, kriminalistički tehničar Centra za forenziku Ivan Vučetić dok se priprema znatiželjnim posjetiteljima pokazati kako forenzičari tijekom očevida izuzimaju otisak potplata obuće. Prva je to od nekoliko prezentacija koje forenzičari pokazuju posjetiteljima usput objašnjavajući svaki korak.

Utvrđivanje putanje metka

– Kada na terenu pronađemo trag potplata neke obuće, prvo ga moramo zaštititi tako da ga ogradimo “šalungom”. Nakon toga posebnim sprejem poprskamo trag kako bismo ga učvrstili da se komadići zemlje ili pijeska ne lijepe za gipsanu smjesu kojom premazujemo trag – objašnjava Mindum.

Dok priprema smjesu, ističe kako se ta metoda može koristiti i kada se na terenu pronađu tragovi automobilskih i ostalih vrsta guma.

Nakon što je pripremio smjesu i premazao je preko traga koji je u pijesku za potrebe prezentacije ostavio jedan od posjetitelja, treba pričekati oko pola sata da bi se gips stvrdnuo. Za to vrijeme Mindum posjetitelje vodi kroz izložbu objašnjavajući im više o vještačenjima vlakana, bioloških tragova, droga, požara i eksplozija, utvrđivanju putanje metka, ali i o tome zašto je važno provjeriti jesu li vrata na automobilu zaključana iako ste ih zatvorili daljinskim ključem.

Uzima u ruku predmet nešto veći od mobitela s dvije antene dugačke desetak centimetara na vrhu i objašnjava.

– Ovo je jammer, spravica koju je uz nešto znanja i malo novca moguće izraditi i kod kuće. Naravno, ako znate kako. Najjednostavnije rečeno, pomoću nje možete blokirati različite signale koje odašilju drugi uređaji.

Primjerice, možete blokirati signal detekcijskih antena, a to su oni uređaji koji se obično nalaze na izlazu iz trgovine i koji aktiviraju zvučni alarm prođete li između njih s artiklom čiji barkod na blagajni nije skeniran. Neki lopov s jammerom u džepu može izići iz trgovine s punim ruksakom ukradene robe, a da se ne aktivira alarm – govori Mindum.

Objašnjava da se taj jammer može primijeniti na desetke različitih načina, a najčešće se upotrebljava kako bi se blokirao signal daljinskih ključeva automobila. Vlasnik misli da je zaključao vozilo, a s obzirom na to da mu je jammerom blokiran signal, vrata su ostala otključana, što lopovi dobro iskoriste.

Na istom mjestu izloženo je još nekoliko zanimljivih naprava kućne radinosti, od kojih pozornost privlače mobitel i kemijska olovka prerađeni u ubojita oružja.

– U ovoj je olovci jedan metak, a u mobitelu njih četiri. Te spravice idealne su za likvidacije u gužvama, primjerice u noćnom klubu. Plešete, izvadite mobitel i prislonite ga uz nekoga, opalite i to je to – pojašnjava nam Mindum, koji se kao balističar često zna susretati s ponekad banalnim, ali naizgled nerješivim situacijama.

– Došli smo raditi očevid u stan supružnika koji su se upravo vratili sa skijanja i pronašli propucana prozorska stakla, žarulju i strop u dnevnom boravku. Kada su odlazili iz stana, sve je bilo u redu, a nakon povratka dočekalo ih je neugodno iznenađenje. Bilo je to baš u vrijeme oko Božića i Nove godine kada se ljudi znaju pretjerano veseliti, primjerice pucajući iz pištolja – započinje priču Mindum. Nastavlja kako su odmah nakon dolaska na teren ustanovili o čemu se radi, ali oko njih se nalazilo barem pedesetak stanova iz kojih je metak mogao dolutati, a nije bilo isključeno ni da ga je ispalio slučajni prolaznik s ulice.

Morali su ustanoviti točno odakle je metak ispaljen kao i tko ga je ispalio.

Pronašli tko je pucao

– Krenuli smo s vještačenjem u kojemu se, uz ostalo, koristimo i posebnim sprejevima u kombinaciji s crvenim laserima.

Zbog obilatog korištenja spreja stvorio se mali oblačić na prozoru tog stana, a u tom trenutku jedan nam je gospodin sa susjedne zgrade dobacio nešto u stilu: “Dečki, zar niste malo prestari da se igrate sa sprejevima”.

Nakon nekoliko minuta zaključili smo da je metak ispaljen upravo s balkona tog gospodina, a kada smo mu pokucali na vrata i objasnili tko smo, te ga pitali je li pucao iz pištolja, ispalio je kao iz topa da nije. Ušli smo u stan, a kada smo na njegovu balkonu pronašli čahuru i objasnili mu da smo zaključili da je upravo on razbio prozor susjedima, samo je doviknuo ženi: “Mare, izvadi pištolj iz ormara i donesi ga ovim momcima, njima očito ništa ne možeš sakriti” – kroz smijeh zgodu prepričava Mindum.

Da se forenzičarima “Ivana Vučetića” doista malo toga može sakriti, govori i impresivna brojka od oko 22.500 riješenih predmeta godišnje, na kojima rade 134 zaposlenika Centra.

Jedan od zanimljivih podataka jest da naši forenzičari slove kao najbolji u regiji, pa tako iz zemalja nastalih raspadom Jugoslavije godišnje dobiju nekoliko većih i kompliciranijih predmeta koje u tim zemljama, što zbog nedostatka opreme, a što zbog neadekvatne obuke, ne mogu riješiti.

– Mi do zadnjeg trenutka i ne znamo da radimo na predmetu iz druge zemlje. To saznamo tek na kraju, a moram napomenuti kako smo do sada sve takve predmete riješili sa stopostotnim uspjehom, pa se nadam da će tako i ostati – završio je Mindum, ističući kako je naš Centar preuzeo ulogu mentora drugim centrima u regiji.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

MO
modovisisajteMaraschino
13:53 30.12.2013.

svaki zločin se može riješiti... samo ako se ima dozvola...

DU
Deleted user
14:40 30.12.2013.

Da i uz sve to znanje ne znaju gdje su nestale milijarde kuna zadnjih dvadeset godina. Eto savršenog zločina. U ovim novinama imamo svakodnevno članke o nestalim osobama. A da bi se ti ljudi našli treba puno novca.

Avatar popišulja
popišulja
16:03 30.12.2013.

23000 predmeta godišnje??????!!!!!!...njih 134? zato i jesu rezultati takvi !...veli...nije mesić dobio novac na žiro račun, stoga on NE MOŽE biti.....hihihihihihihihi ili slučaj Hodak?...sve sami stručnjaci, koji samo u HR mogu raditi i nigdje više na svijetu !