U Vinkovcima je predstavljen znanstveno-istraživački projekt Hrvatskog šumarskog instituta u suradnji s Hrvatskim šumama na području Spačvanskog bazena kojim je utvrđeno da za 30 i 40 godina neće biti dovoljno zrelog drveta za eksploataciju u spačvanskim šumama.
- Ove godine je krenuo projekt u koji su uključeni svi naši kapaciteti i trajat će tri godine. Detektirali smo problem starih šuma. Dosadašnjim istraživanjem utvrdili smo da će 2044. biti 22 posto, a 2055. čak 67 posto mladih šuma jer ono što je sada posađeno, pošumljeno, za 30 ili 40 godina još neće biti zrelo za sječu i eksploataciju. To će biti problem, a tome valja dodati i utjecaj klimatskih promjena, poput zadnjih šest godina koje su bile najtoplije od kada se mjeri - kaže dr. sc. Tomislav Dubravac iz Hrvatskog šumarskog instituta.
Sušenje počelo još početkom 20. stoljeća
- Centar za nizinske šume, Hrvatskog šumarskog instituta, osnovan je u Vinkovcima 2008. s namjerom da se istraživačka aktivnost u području šumarstva poveže s potrebama lokalne zajednice i kolega iz šumarske struke, radi osiguranja trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, u cilju primjene i unaprjeđenja dosadašnjih postignuća šumarske struke kroz znanstvena istraživanja - rekao je Robert Licht iz ovog Centra predstavljajući aktivnosti u prošloj i planu u ovoj godini.
Na skupu o Spačvanskom bazenu u Vinkovcima, rečeno je kako je poseban problem sušenje šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu koje je započelo još početkom 20. stoljeća, a od tada do danas u Hrvatskoj se osušilo, prema procjenama, četiri milijuna prostornih metara hrasta lužnjaka. Uzrok su gljivične bolesti poput pepelnice, poplave, klimatske promjene ali i neracionalne uzgojno šumske mjere. Hrast lužnjak se u spačvanskim šumama prostire na 40 000 hektara i predstavlja jedinstvenu cjelinu kakve nema u Europi.
"Hrast lužnjak propada i to je evidentno"
- Hrast lužnjak propada i to je evidentno. Istraživanjem koje namjeravamo provesti pokušat ćemo dati odgovor na pitanje na koji način zaustaviti to propadanje na koje dijelom čovjek ne može utjecati, ali tamo gdje se može, moramo učiniti sve kako bi spasili šume oko rijeke Spačve za buduće naraštaje - rekao je dr sc Tomislav Dubravac iz Hrvatskog šumarskog instituta predstavljajući trogodišnje istraživanje Spačvanskog bazena. Dodao je kako je šumarska struka skeptična prema najavljenoj izgradnji kanala Dunav-Sava koji bi mogao, ondje gdje prolazi šumom, nepovoljno utjecati na podzemne vode koje su ionako niske, a kanal bi mogao povući i ono malo vode što je ostalo u slojevima šumskog tla što bi moglo biti pogubno za spačvanske šume.
Jadan se suši i nestaje od sramote!