Cvijet kao opomena da se užas Srebrenice više ne ponovi

Minutom šutnje Hrvatski sabor je jutros, dan prije obilježavanja Dana sjećanja, odao ljudski pijetet žrtvama Srebrenice. Zastupnik bosanske nacionalne manjine Nedžad Hodžić zastupnicima je podijelio broševe, male zeleno-bijele cvjetove od konca – "cvijet Srebrenice" koji, tvrdi, simbolizira ljepotu života i opominje da se užas Srebrenice više nikada ne ponovi.

– Prije 17 godina, u srpnju '95., dogodila se srebrenička tragedija. U zaštićenu zonu koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo još u travnju 1993., uz nazočnost snaga UNPROFOR-a koji su u Srebrenicu stigli odmah po proglašenju zone sa zadatkom čuvanja sigurnost stanovništva, ulazi general Ratko Mladić koji s vojskom zauzima zaštićenu zonu i razdvaja i muškarce od žena, od majki i supruga, kćeri, sestara, odvaja očeve, muževe, braću i sinove. General Mladić u samo nekoliko dana na najbrutalniji način likvidira više od 8 tisuća muškaraca, od 12-godišnjih dječaka do 77-godišnjih staraca, zatiru se cijele obitelju, ubijaju cijele šire obitelji, pokušava se uništiti cijeli jedan narod. Događa se srebrenička tragedija, događa se genocid – govorio je Hodžić zastupnicima.

Karadžićeve riječi

– Umjesto dostojanstvenog pokopa koji zaslužuje svako ljudsko biće, žrtve se radi prikrivanja zločina pokapaju na nepoznatim mjestima, u masovne grobnice iz kojih se kasnije iskapaju i prebacuju u tzv. sekundarne i tercijarne grobnice kako bi se zločinu zameo svaki trag – nastavio je Hodžić te dodao kako se danas prisjećamo tog strašnog događaja i odajemo svoje duboko poštovanje svim stradalima i sućut njihovim obiteljima.

– Srebrenička tragedija nije tragedija samo bošnjačkog naroda kojemu su pripadale žrtve genocida, nego je tragedija i srpskog naroda kojemu su pripadali počinitelji zločina predvođeni generalom Mladićem. Srebrenička je tragedija i tragedija i svih europskih i svjetskih naroda koji su unatoč rezoluciji UN-a i prisutnosti snaga UNPROFOR-a svjedočili ovom strašnom zločinu na tlu Europe i na pragu 21. stoljeća. Tragedija svih tragedija je činjenica da se Srebrenica dogodila i da je upravo u formi genocida nekoliko godina ranije eksplicitno bila najavljena – tvrdi Hodžić te se prisjeća:

– U noći sa 14. na 15. listopada 1991., gotovo četiri godine prije srebreničke tragedije, u Skupštini BiH iz usta Radovana Karadžića izrečene su i ove riječi: "Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak jer se muslimanski narod ne može obraniti ako bude ratovao." Dakle, izrečene su riječi koje su najavile da, ako BiH ne ostane u krnjoj Jugoslaviji, ona će otići u ratni pakao, a muslimanski, odnosno bošnjački narod u nestanak – kaže Hodžić te dodaje kako je u biti srebrenički genocid četiri godine prije nego se zbio zapravo najavljen.

– Uoči sutrašnjeg Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici kao pripadnik bošnjačkog naroda nad kojim je počinjen genocid izražavam svoj ponos što pripadam tom narodu. Unatoč prijetnjama izrečenim u Skupštini BiH bošnjački narod se zajedno s hrvatskim pa i velikim dijelom srpskog naroda i ostalim građanima BiH na referendumu, kao najvišem obliku demokratskog odlučivanja 29. veljače i 1. ožujka 1992. odlučio za samostalnost i neovisnost BiH kao zemlje tri ravnopravna naroda i svih njezinih građana – rekao je Hodžić te objasnio da je na referendum izašlo 64,31 posto birača s pravom glasa, od kojih je 92,7 posto glasalo za neovisnost BiH.

'Ne ponovilo se'

– Nezadovoljni referendumom kao najvećim dostignućem demokratskog odlučivanja, a pogotovo rezultatima referenduma na kojemu se većina građana odlučila za samostalnost utemeljenu na Ustavu SFRJ iz 1974. godine, gospodari rata odlučili su BiH gurnuti u pakao. Taj ponos je time veći što je nakon četverogodišnje agresije na BiH i pored daleko najvećih žrtava koje je podnio bošnjački narod, ali uz dužni pijetet prema svim žrtvama, poslijeratna poruka mog naroda ponovno bila mir i suživot, a ne mržnja i osveta. Jer suživot različitih naroda, religija i kultura bosanskohercegovačka je prošlost, sadašnjost i budućnost, ali i budućnost cijelog čovječanstva. I nakon srebreničke tragedije poruka srebreničkih majki, sestara, supruga i kćeri, jer muške su glave pobijene, je ovaj cvijet Srebrenice koji ste svi dobili u sabornici  simbolizira ljepotu života, ali i opominje da se užas Srebrenice više ne ponovi. Rat nije ništa drugo nego politika produžena i vođena drugim sredstvima, srebrenička tragedija nije bila rat koji je po definiciji organizirani sukob naoružanih ljudi kao produženje politike s ovakvim ili onakvim ciljevima – objašnjava Hodžić dodavši kako se u Srebrenici dogodio genocid u kojemu su naoružani ljudi planski provodeći politiku etničkog čišćenja ubijali nenaoružane i vezane  ljude.

– Upravo zato, uvaženi kolege političari, želim sve nas podsjetiti da je rat, ali i genocid rezultat politike, odnosno rezultat posla kojim se bavimo. Mi političari diljem svijeta, kada zaboravimo na dijalog i posegnemo za nekim drugim sredstvima u ostvarivanju svojih ciljeva, sijemo smrt, sijemo tugu, rušimo i uništavamo, igramo se sa životima i sudbinama ljudi tuđeg, ali i vlastitog naroda, izazivamo i s tuđom djecom vodimo ratove, za njih tražimo opravdanja, a kada se opet od njih zamorimo, ponovno sjedamo za stol, dogovaramo mir, valjda nesvjesni besmisla u međuvremenu nastalih ljudskih žrtava, materijalnih razaranja i sveopće tragedije. Upravo zato vas pozivam da danas kada se u Hrvatskom saboru prisjećamo žrtava stravičnog zločina koji se dogodio u srpnju 1995. u Srebrenici, iz Hrvatske, iz našeg parlamenta uputimo apel svim politikama diljem Europe i svijeta da se za ratovima više nikada i nigdje ne poseže, da se tragedija Srebrenice više nikada, nigdje i nikome ne ponovi – zaključio je Hodžić.

– Srebrenica je povijesna opomena, treba  zavapiti: "Ne ponovilo se" – rekao je kratko potpredsjednik Sabora Josip Leko.