Hrvatska je još prošle godine na summitu NATO-a obećala kako će zaustaviti smanjivanje troškova za obranu. U zadnjih 15 godina, naime, sve hrvatske vlade proračunska rezanja najradije su obavljale nad stavkama vojnog proračuna. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ovog je tjedna, za posjeta sjedištu NATO-a, kazala da će "Hrvatska početi povećavati izdvajanja za obranu dok ne dosegnu iznos od dva posto BDP-a". To je optimistički, s obzirom na to da RH sada troši oko 1,30 posto nacionalnog dohotka – 4,27 milijardi kuna, koliko je realizirano u 2014. Hrvatski BDP iznosi 329 milijardi kuna.
Stalna "kresanja"
Ministar obrane Ante Kotromanović zatekao je 2011. proračun od oko 5,1 milijardu kuna, no valja reći da je taj bio "nabildan" zbog dovršavanja programa nabave borbenih oklopnjaka "Patria". Idućih godina ministar financija Slavko Linić "kresao" je po vojnom budžetu, što je čak dovelo do svađe u Vladi, kada je Kotromanović navodno izgubio živce i poručio kolegama da će se najviše uštedjeti ako se ukine vojska. Tom je namjernom apsurdnom tezom prosvjedovao jer mu Linić nije ostavio ušteđenih par stotina milijuna kuna, nego ih preusmjerio rastrošnim ministrima. Linić je tada bio obećao Kotromanoviću vratiti novac, no to je proveo njegov nasljednik Boris Lalovac. Za MORH je, naime, priznat tzv. "Izvor 2", račun na koji se sliježu novci od prodaje MORH-ovih nekretnina i od prodaje neperspektivnog oružja i streljiva. Dodamo li i taj novac, vojni proračun RH iznosi oko 4,5 milijardi kuna, što čini 1,37% BDP-a.
Do ciljanih i zamišljenih 2 posto BDP-a vjerojatno će morati proći dosta vremena, jer to bi značilo povećanje za više od dvije milijarde kuna, sa 4,5 na oko 6,6 milijardi. Zasad se to čini kao nemoguć zadatak, zbog golemog državnog deficita.
Predsjednica je u pravu kad objašnjava kako to "zapravo nisu troškovi, nego investicija u sigurnost naše zemlje, sigurnost Saveza, to su također investicije u inovacije i tehnologiju", no iza dostizanja ovih brojki treba stajati jače gospodarstvo ili neka partnerska "doznaka" iz inozemstva za nove oružane sustave.
Najveći dio ide za plaće
Ionako skromni vojni budžet sada se uglavnom troši za plaće zaposlenika, na što ide 58,6% (2,44 mlrd. kn), dok materijalni rashodi čine 35,15% (1,47 mlrd. kn). Upravo u ovoj stavci krije se opremanje Oružanih snaga novim oružjem, opremom, održavanje i sl. Svaka nova odluka, primjerice o nabavi nove eskadrile borbenih zrakoplova, tražit će i uvećanje proračuna za 400 do 700 milijuna kn godišnje.
Predsjednica u NATO-u kazala da će RH povećavati izdvajanja za obranu --------------------------------------------------------------------------------------------------------------- to sa ovom nesposobnom vladom neće moći.