Da država ne uzima previše, od plaće bi se u Hrvatskoj moglo i živjeti

Kada se bruto plaće u Hrvatskoj uspoređuju s prosjecima primanja isplaćenih u skupini EU11, u kojoj su nove članice Europske unije, Hrvatska i Slovenija imaju najveća primanja. Slovenske su plaće veće od hrvatskih 20 posto i s njima se još ne možemo uspoređivati, ali zanimljivo je da Češka i Hrvatska imaju jednaku prosječnu neto plaću, ali je češka bruto plaća u prosjeku manja 30 eura od one u Hrvatskoj.

Sve ostale zemlje istočne Europe imaju daleko manja primanja od hrvatskih, ali i kod njih je, uz iznimku Poljske kojoj skupa država ruši prosjek, primjetna znatno manja razlika između neto i bruto primanja. Te su zemlje stoga i konkurentnije pa standard njihovim građanima raste po bržim stopama nego što se bilježe u Sloveniji i Hrvatskoj. Prosječna bruto plaća u Zagrebu narasla je na 9735 kuna, a neto plaća u prosjeku je iznosila 6997 kuna. Razliku je uzela država. U Slovačkoj koja se natječe za iste ulagače kao i Hrvatska opterećenje na rad niže je nego u Hrvatskoj četiri postotna poena, kao i u već spomenutoj Češkoj. Uz visoku stopu PDV-a koji se ubire od većine potrošnje prosječnih zaposlenika, može se ustvrditi da niski standard u Hrvatskoj najviše možemo zahvaliti skupoj državi.

Dan porezne slobode zaposlenik s prosječnom plaćom u Zagrebu može dočekati tek 15. srpnja, što pokazuje da za državu i davanja radimo čak 195 dana u godini. Kada bi država bila nešto jeftinija, možda bi se u Hrvatskoj moglo i živjeti, a ovako više od trećine građana živi na rubu siromaštva s primanjima od samo 3000 kuna mjesečno. To se odnosi na gotovo milijun ljudi u koje se ubraja 128 tisuća zaposlenika koji primaju niske plaće te još oko 860 tisuća umirovljenika. S druge su strane spektra takozvani “bogati” čija primanja premašuju 15.000 kuna, što je tek za tisuću kuna više od minimalne plaće u Francuskoj. Takvih je samo 18.000. Njihovi su porezi i davanja puno viši i oni za državu rade čak 220 dana u godini, a da bi zaradili plaću, moraju još jednu plaću u obliku poreza i davanja dati i državi.