Što bi se dogodilo da je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Hitler, da je stariji Kennedy postao predsjednik Amerike, da Cezar nije ubijen, da Aleksandar Makedonski nije obolio od malarije i da su Kinezi otkrili Europu, a ne obrnuto?
Odgovor na ta i druga pitanja nudi brodski povjesničar Petar Bašić, koji se prvi u Hrvatskoj odlučio pozabaviti ozbiljnom alternativnom poviješću u smislu "što bi bilo da je bilo".
– Da je bilo koji od tih događaja otišao u drugom smjeru, budućnost svijeta bila bi posve drukčija, a nedostajali su doslovce centimetri – kaže Bašić, koji je o ovoj temi pročitao sve knjige kojih se mogao domoći, a u kojima su se ugledni znanstvenici poput Nialla Fergusona, Newta Gingricha i drugih usudili progovoriti o tzv. alternativnom svijetu. Prema Bašićevim riječima, ishod Drugog svjetskog rata mogao je biti potpuno drukčiji samo da je, primjerice, umjesto Churchilla predsjednikom britanske vlade 1940. postao Halifax. Naime, nakon što je Hitler pregazio Nizozemsku i Francusku, pala je Chamberlainova vlada i netko je trebao postati novi premijer. Dotadašnjeg ministra vanjskih poslova lorda Halifaxa zagovarali su svi u britanskom političkom životu, od većine u Parlamentu i kraljevskog para do samog bivšeg premijera, a on je bio za dogovor s nacistima. Smatrao je da je rat izgubljen i da bi bilo najbolje nagoditi se s Hitlerom, koji je i tako tražio samo krajeve u Poljskoj. Čak nije tražio ni kolonije.
Nagodba s Hitlerom
U svemu tome je, smatra Bašić, najveće pitanje što bi bilo s holokaustom.
– Sve do 1941. u Njemačkoj se tražilo protjerivanje, a ne ubijanje Židova. Nacisti su se nadali da će nakon pobjede i potpisivanja mira s Englezima, engleska mornarica, koja je bila deset puta veća od njemačke, pomoći da se svi Židovi presele na Madagaskar – kaže Bašić.
On dodaje kako bi sve bilo drukčije da Halifax tog popodneva na sjednici britanskog parlamenta nije odustao od kandidature za premijera jer je mislio da možda neće progurati svoju ideju mirovnog sporazuma. Tako je na čelo vlade došao Churchill. Hitler je, pak, mogao pobijediti da potkraj kolovoza 1941., kada su njemačke trupe bile na 200 kilometara od Moskve, nije donio odluku o povlačenju tenkova prema Kijevu. U slučaju Hitlerove pobjede svijet bi danas bio napredniji, smatra Bašić, jer je njemačka tehnologija bila naprednija od ostalih. Primjerice, američki i ruski raketni program potpuno počivaju na njoj. Sve do 1958. godine Amerikanci i Rusi samo su reciklirali nacrte koje su zarobili u Njemačkoj.
Nacisti su, primjerice, već 1943. smislili nevidljivi bombarder, a mlazni avion, koji su Amerikanci primijenili u Korejskom ratu, još 1940.
Da je Hitler pobijedio, svijet bi bio tehnološki napredniji, a NDH bi preživjela. Bila bi to teritorijalno veća, ali policijska država.
– U slučaju pobjede Nijemaca, NDH bi preživjela, a srpsko pitanje i logori ne bi se spominjali. Vjerojatno bi se ostvario projekt Hrvatske pravoslavne crkve, na kojoj je Pavelić počeo raditi još 1943. Hrvatska bi teritorijalno bila veća, ali društveno puno gora, jer bi taj sustav bio isključiv, prava policijska država – smatra Bašić.
Prema njegovim riječima, može se nagađati, ali ne znanstveno, o tome bi li došlo do "proljeća" i demonstracija koje bi, tako kako su srušile komunizam, srušile i nacizam. Naime, NDH je bila kontrolirano društvo, ali bila je i Rusija, pa se komunizam ipak raspao. Veliku pozornost u svom istraživanju Bašić posvećuje i tzv. točkama infleksije u kojima se, kao u matematici, povijest može lomiti. Jedna od takvih je atentat na Kennedyja.
Da je atentator bio malo lošiji strijelac, dvije bi stvari, kaže, sigurno krenule drugim smjerom. Jedna je zakonodavni okvir za uvođenje većih ljudskih prava u Americi, a druga upletanje u rat u Vijetnamu. Naime, Kennedy je htio sva prava dati i crncima i o tome je pripremio cijeli set zakona, za koji su republikanci govorili da ga nikada neće prihvatiti. Međutim, kada je Kennedy ubijen, cijeli je njegov projekt nestao bez riječi.
– Mi danas imamo i američkog predsjednika i crnačka prava i sve ostalo zahvaljujući tome što Johnson nije dopustio odbijanje zakona koji su bili ostavština ubijenog, a popularnog Kennedyja – kaže Bašić.
S druge strane, Kennedy je odbijao dublje upletanje u Vijetnam, a Johnson je uvukao Ameriku u totalni rat. Tako su se s jedne strane ostvarila ljudska prava, koja Kennedy nije mogao ostvariti, ali s druge se rasplamsao Vijetnamski rat u kojemu je na kraju poginulo pet milijuna ljudi.
Iz dublje povijesti Brođanin izdvaja Aleksandra Makedonskog, koji je u svojim pohodima na istok otišao do Indije i osvojio sve što se moglo. Međutim, baš kad se pripremao na pohod na zapad, razbolio se od malarije i umro samo sa 30 godina. U to su vrijeme na zapadu Kartaga i Rim bile dvije osrednje državice, Aleksandrova je od njih dvije zajedno bila deset puta jača. Međutim, generali su nakon njegove smrti odustali od pohoda. Tako se helenistička civilizacija, umjesto prodora na zapad, na kraju raspala.
Da Cezar nije ubijen...
Još su jedan zanimljiv fenomen nikad ostvarena osvajanja Kineza, koji su u srednjem vijeku bili deset puta jači od svih europskih zemalja zajedno.
– Što bi se dogodilo da su Kinezi u 15. stoljeću otkrili Europu, umjesto što su kasnije Europljani otkrili Kinu? Kinezi su bili na pragu tog otkrića, a bili su supersila, za razliku od Europljana, koji su tada bili mizerija i sirotinja. Bi li onda Kina osvojila nas? – pita se Bašić. Da Cezar nije ubijen, on bi, smatra brodski povjesničar, osvojio puno više teritorija, a veći dio Europe poprimio bi romanske odlike. Bio je diktator, ali on bi, kaže, vjerojatno napravio nešto slično današnjim demokratskim državama. Cijela ova tema u Hrvatskoj je još uvijek tabu i smatra se šarlatanstvom, ali Bašić smatra kako je to vrijedno istraživanja. Na temelju dokumenata i statistika treba procijeniti kako bi izgledali možebitni drukčiji raspleti događaja koji su obilježili svijet.
– Kod nas je znanstvena povijest jako suhoparna. Sve se radi na temelju dokumenata iz arhiva, nitko se ništa ne usudi spekulirati. Čak se ljudi suzdržavaju od svog mišljenja. To je, smatram, pogrešno – zaključuje Bašić.
Kakova je to "alternativna povijest". Niz knjiga već postoji u svijetu na temu "što bi bilo kad bi bilo" ali niti jedan od pisaca ne ggvori da je to povijest nego mala intelektualna razbibriga za prekratiti vrijeme i zaraditi koju šludu.