Da je 2001. godine Ustavni sud imao nešto više hrabrosti, postojao bi pravni temelj po kojemu bi danas država mogla tražiti naknadu štete za stanove što su ih ministri obrane proizvoljno dijelili podobnoj sviti. Tako, naime, tvrdi dvoje bivših ustavnih sudaca koji su prije gotovo deset godina odlučivali o sudbini propisa po kojima su stanove dobili Nadan Vidošević, Smiljko Šagolj (novinar HTV-a), Ante Beljo (predsjednik Matice iseljenika), Snježana Šiprak (Zagorčeva tajnica) i mnogi drugi koji baš i nisu imali veze s obranom.
Ukinut, ne i poništen
Riječ je o Pravilniku o dodjeli stanova i stambenih kredita iz 1996. godine koji je donio tadašnji ministar obrane Gojko Šušak. Članak 16. toga pravilnika davao mu je diskrecijsko pravo da stan dodijeli praktično kome želi. Tako je i nastala lista dobitnika vojnih stanova o kojoj ovih dana piše Večernji list. Ljudi poput Nadana Vidoševića dobili su stanarsko pravo nad vrijednim stanovima i onda su ih otkupljivali po povlaštenim uvjetima.
Ustavni je sud 2001. godine u povodu prijedloga B. R. iz Pule ukinuo taj pravilnik, i to u cijelosti. Razlog za ukidanje bila je činjenica da taj propis nije bio objavljen u Narodnim novinama. No, stvar je u tome što je ukinut, a nije bio poništen. Da je Pravilnik bio poništen, onda bi se moglo tražiti i poništavane pravnih učinaka koje je proizveo. U slučaju da je Šuškov pravilnik poništen, sada bi Državno odvjetništvo moglo ustati s tužbom i uime države tražiti od Nadana Vidoševića i ostalih privilegiranih da vrate stan ili pak da namire državi razliku između povlaštene cijene po kojoj su kao nositelji stanarskog prava otkupili stan i tržišne cijene po kojoj su većina njih te stanove poslije prodavali.
Dvije komisije
Naši sugovornici iz tadašnjeg Ustavnog suda kažu da je o Pravilniku bilo jako puno rasprave i puno polemika. Bilo je čak i mišljenja da Ustavni sud uopće o njemu i ne treba raspravljati. Zanimljivo je da je Šuškov pravilnik donesen nakon što je Vlada odlučila da se prestanu dodjeljivati stanovi sa stanarskim pravom u vlasništvu države. Postojala je, naime, i u Vladi komisija koja je na isti način kao i Šušak dijelila stanove, ali drugome krugu ljudi. Na čelu te komisije svojedobno je bio Smiljko Sokol, koji je 2001. godine, dok se ukidao Šuškov pravilnik, bio predsjednik Ustavnog suda.
hmm