Da smo u eurozoni, za spas Grčke morali bismo dati tri milijarde kuna

Grčka već mjesecima zadaje glavobolje europskim vladama, jer bi njezina propast ujedno značila i propast zajedničke valute, desetak godina od njezina uvođenja. Iduće tri godine eurozona će na osnovu komplicirane formule usuglašene u Bruxellesu Grčkoj osigurati 80 milijardi eura povoljnih kredita, a MMF još 30 milijardi eura. Da bi novac počeo stizati, Grci moraju uvjeriti svijet da imaju kontrolu nad procesima u zemlji.

Glavni teret podnijet će Njemačka koja će osigurati skoro 30 posto pomoći, odnosno 23 milijarde eura usprkos protivljenju njemačke javnosti i političara koji su sugerirali Grcima da počnu rasprodavati otoke. Iza njih su Francuzi koji će dati 17 milijardi eura, slijedi Italija s 15 milijardi eura, Španjolska s deset i tako redom sve do male Slovenije koja će spašavati Grke sa 374 milijuna eura.

Poznati slovenski ekonomist Jože Menciger već je rekao da će taj novac biti izgubljen za vjerovnike jer Grčka mora postići nemoguće, godišnje rasti 10 posto da bi mogla servisirati svoje dugove. Rasprodaja nacionalne imovine vjerojatno slijedi. Da se kojim slučajem našla u eurozoni, i Hrvatska bi morala financirati Grke sa 300 do 400 milijuna eura (prema svom udjelu u zajedničkom BDP-u), iako još nije izvjesno da se i sama neće naći u sličnoj situaciji.

Vanjski dug Hrvatske ove će se godine izjednačiti s BDP-om. No, ne muči Europu hrvatski dug već lomovi koji bi se mogli dogoditi u Portugalu, Italiji, Irskoj i Španjolskoj jer su sve odreda prezadužene zemlje kojima neće imati tko pomoći.