Dačić odbacio zahtjev Haškog suda da Srbija promijeni svoj zakon o suradnji s ICTY-em

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić odbacio je u utorak zahtjev Haškog suda da Srbija žurno promijeni svoj zakon o suradnji s ICTY-em radi ispunjavanja njegovih naloga ocijenivši da su zahtjevi iz Den Haaga "pokušaj pritiska na Srbiju".

Dačić je, u povodu današnjeg zahtjeva sudskog vijeća ICTY-a u slučaju troje dužnosnika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, da Srbija treba pod hitno promijeniti svoje zakonodavstvo i uskladiti ga s međunarodnim obvezama, rekao da Haški sud ne može mjenjati zakone u srbijanskom pravosuđu.

"Zakone donosi Skupština (Srbije), na prijedlog vlade i zastupnika. Nije predviđeno i nije mi poznato da Haški sud može predlagati zakone. Nigdje u svijetu to nije mogućno, pa nije mogućno ni u Srbiji", rekao je Dačić na tiskovnoj konferenciji.

On je rekao da je zakon, "koji sada ne odgovara Haškom sudu", donijet upravo u suradnji s tim sudom i zemljama Zapada, te da nitko nije imao primjedbe tijekom međunarodnog verificiranja tih propisa.

Dačić je ocijenio da su zahtjevi iz Den Haaga "pokušaj daljnjih pritisaka" na Srbiju.

"Mi sigurno nećemo mijenjati zakone zato što to traži Haški sud", rekao je Dačić.

Ljajić: 'Zahtjev ima svrhu pojačanog pritiska na Srbiju'

Sudsko vijeće Haškog suda u slučaju troje radikala koji se terete za nepoštivanje ICTY-a, jer su utjecali na svjedoke u korist Šešelja, u utorak je reklo kako Srbija treba pod hitno promijeniti svoje zakonodavstvo i uskladiti ga s međunarodnim obvezama, što uključuje i ispunjenje uhidbenog naloga i izručenja Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića, suradnika vođe SRS Vojislav Šešelja zbog nepoštovanja suda.

"Srbija ne može upozoravati na svoje domaće zakonodavstvo kako bi opravdala nepridržavanje svojih međunarodnih obveza. Ako srbijansko zakonodavstvo nije sukladno međunarodnim obvezama, ono mora pod hitno biti izmijenjeno tako da jamči usklađenost s tim obvezama", navode beogradski mediji odluku ICTY-a.

Osim Dačića, i drugi dužnosnici, pravni stručnjaci i odvjetnici u Srbiji drže neuobičajenim da se iz međunarodne sudske instance inzistira na izmjeni zakona jedne države. 

Predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim sudom Rasim Ljajić nazvao je zahtjev iz Den Haaga "neuobičajenim", ocijenivši  da "ima svrhu pojačanog pritiska" na Srbiju.

"Zahtjev je neuobičajen, s obzirom da nitko do sada nije dovodio u pitanje naše zakonodavstvo koje se odnosi na procesuiranje ratnih zločina i naš Zakon o suradnji s Haškim sudom", rekao je Ljajić agenciji Tanjug.

On je ocijenio da inicijativa iz ICTY-a ima svrhu "pojačanog pritiska" i uvjeren je da će se taj pritisak na Srbiju "samo pojačavati".

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić kaže kako je "veoma čudno i diskutabilno" što ICTY zahtijeva promjenu zakona o suradnji s tim sudom, naglašavajući kako je"u suvremenom pravu veoma neuobičajeno da se zakoni donose ili mijenjaju povodom konkretnih slučajeva".

Škulić poručuje kako Srbija svakako mora nastaviti suradnju s Haškim sudom, ali isključivo prema njezinim pravnim  propisima, podsjetivši kako ICTY svojedobno nije ni od Francuske tražio izručenje Florance Hartmann zbog nepoštivanja suda niti tražio da Pariz mijenja svoje zakone zbog toga.

On smatra da Srbija nema zakonske osnove da bilo koga, pa i troje radikala koje ICTY optužuje za ometanje pravde, izručuje Haškom sudu zbog tog kaznenog djela.

Poznati odvjetnik Toma Fila kaže kako zahtjev za promjenom zakona u međunarodnom pravu ne može tražiti Haški sud, "već eventualno Vijeće sigurnosti UN-a".

>> Srbija: Odluka suda o neizručenju troje Šešeljevih radikala ICTY-u ide na ruku Hrvatskoj