Đakić Kajinu: Ne znam kako niste Peđi zabranili da pjeva Thompsona?!

Tijekom saborske rasprave o izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2012. godinu potegnulo se i pitanje referenduma o ćirilici koje trenutačno stoji u Saboru s obzirom na to da je Stožer za obranu Vukovara predao više od 650 tisuća prikupljenih potpisa građana.

Nezavisni Damir Kajin zgrozio se činjenicom da toliki broj "punoljetnih građana preispituje položaj srpske manjine".

O referendumu i Thompsonu

– Referendum o ćirilici političko je pitanje ovoga trenutka. Prikupljeno je 650 tisuća potpisa, za nekoga tko dolazi iz Istre to je nešto najmonstruoznije što se moglo dogoditi. Ne poigravajte se položajem sunarodnjaka iz reda manjina jer je Hrvatska njihova zemlja kao što je i vaša – kritizirao je Kajin. Izrazio je nadu da Vlada neće dopustiti referendum ili da će Ustavni sud reagirati na njega.
HDZ-ov Josip Đakić odgovorio mu je da referendum ne bi bio potreban, a ne bi bilo ni otpora ćirilici kad bi se pokopale sve žrtve i kaznili sudionici agresije na Hrvatsku. Optužio je Kajina i da je zabranio nastup Marku Perkoviću Thompsonu u pulskoj Areni.

– Ne znam kako niste Peđi zabranili da pjeva Thompsona – dobacio je Đakić, a Kajin mu je odgovorio da se nada da "fašistoidni povici" koje koriste neki pjevači na početku pjesme, a publika im odgovara, u Istri neće proći.

– Složit ćete se da je referendum kojem je cilj dijeliti građane po nacionalisti nešto monstruozno, nešto što Ustavni sud mora preispitati – vjeruje Kajin.

Prava manjina

Raspravi o ćirilici priključila se i nezavisna Jadranka Kosor koja je izrazila nadu da će Sabor, za razliku od referenduma o braku, iskoristiti obvezu i tražiti mišljenje Ustavnog suda. A njeno je mišljenje da ovo posljednje referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom. Taj stav je pozdravio Kajin te dodao da mu je "žao što HDZ više nema takvu predsjednicu".

– Demagogija i sto puta izrečena laž da je ćirilica hrvatsko pismo koliko i srpsko, odnosno srpsko koliko i hrvatsko. Dvojezičnih ploča u Vukovaru nije bilo ni u SR Hrvatskoj, nikada prije rata nisam u Vukovaru sreo ćirilični natpis, niti je srpska manjina u Vukovaru ikada tražila dvojezične table, pa tko to gura? – zanimalo je HDSSB-ova Boru Grubišića.

OraH-ova Mirela Holy primijetila je da se "predstavnici većine s različitih ideoloških pozicija bave nekim temeljnim pravima nacionalnih manjina poput prava na jezik i pismo i to koriste kao poligon za svoja ideološka, populistička prepucavanja. S druge pak strane, dodala je, predstavnici nacionalnih manjina se svađaju i mlate oko financija i raspodjela sredstava namijenjenih financiranju manjinskih zajednica i pri tome pozivaju službene predstavnike vlasti da arbitriraju u tome.

– Nadležne institucije poput vlasti peru ruke i ništa se konkretno ne događa po promicanju doista onoga što je srž samih prava nacionalnih manjina i ja se nadam da će se ipak stvari popraviti u tom dijelu i da ćemo se doista početi baviti s konkretnim stvarima, s konkretnim projektima a ne samo sa novcima i ideološkim prepucavanjem – zaključila je Holy.