Dalija Orešković sada dijeli lekcije o Martini Dalić

Tajenje elementarnih podataka u javnim poslovima opravdano izaziva sumnje u mutne poslove, tako da si je Martina Dalić sama kriva za sve što ju je snašlo. Koliko god s gledišta političke kulture njezinu ostavku nije pristojno dovoditi u pitanje, izvanrednost situacije u Agrokoru, Plenkovićev hod po žici i naši politički običaji, ipak nas navode da se pitamo je li premijer u okolnostima medijski nametnute moralne panike i partnerskih ucjena brzopletim prihvaćanjem ostavke zapravo i sebe i Vladu doveo u lošiju poziciju nego da je ustrajao u zaštiti bivše potpredsjednice.

Andrej Plenković je i na porezu na nekretnine osluškivao bilo naroda i HNS-a, i Obiteljski zakon je panično sakrio iako je sve probleme mogao riješiti u javnoj raspravi... Ako je situacija u Agrokoru opravdavala suspenziju pravne države, poduzetničkih sloboda i prava vlasništva, uvođenje koncepta “vjerovničke demokracije”..., zašto onda “viša sila” ne bi pokrila i neprimjerenu e-mail komunikaciju Martine Dalić sve dok u njoj nema elemenata kaznene odgovornosti ili ozbiljnog sukoba interesa, a što Uskok i Povjerenstvo tek istražuju.

Sudeći po medijskim izvješćima, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na čelu s Natašom Novaković indirektno je zadalo dva udarca prethodnom sazivu koje je vodila Dalija Orešković. Premda, sama po sebi kontroverzna je odluka da se obustavi postupak zbog toga što povjerenstvo nakon opetovanih zahtjeva nije od dužnosnika dobilo tražene odgovore, a nema dovoljno podataka kako bi ga sankcioniralo. Naime, ako dužnosnik, pa makar to bila i predsjednica države, nije nadležnom tijelu odgovorio na upit, nije li već i to samo po sebi nevjerodostojno te predstavlja povredu načela djelovanja dužnosnika. Dakako, ako je točno da predsjednica nije (u potpunosti) odgovorila.

A, sjetimo se samo kako je Dalija Orešković prvo “zaratila” s predsjednicom pa onda povukla ručnu ali ipak uporno inzistirala na njezinim odgovorima. Upravo to je bio jedan od slučajeva na kojima je Orešković stekla status neovisne i nepokolebljive dužnosnice ustrajne u provođenju zakona. Znači li to sada da je po stavu novog Povjerenstva (uz Davorina Ivanjeka i Tatjanu Vučetić kao stare članove) Orešković tada ipak pretjerala? Kako god, sad smo u situaciji kad se trebamo pitati, ako je to dopušteno predsjednici države, zašto onda i Dalić (i njezino sada bivše ministarstvo) sebi ne bi dala za pravo da ne odgovori na sva pitanja o lex Agrokor. Dakle, da se nastavi ponašati kao dosad.


A u njezinu slučaju upravo to je temeljni prigovor. Protiv nje je i pokrenut postupak jer nije postupala vjerodostojno i transparentno kad je od javnosti zatajila tko su autori lex Agrokora, odnosno kad je tvrdila da je ona autorica i da nema nikakve veze s odvjetnikom Borisom Šavorićem. Ali, što je tu novo u odnosu na ono što smo znali u travnju 2017. kad je Peđa Grbin temeljem medijskih napisa tražio od Dalić odgovor je li lex Agrokor pisalo odvjetničko društvo povezano s ruskom VTB bankom, kao jednim od najvećih kreditora Agrokora. U Ministarstvu gospodarstva njegove su tvrdnje tada nazvali neistinitima i zlonamjernima jer su na izradi zakona, kako su priopćili, radili stručnjaci ministarstava pravosuđa i gospodarstva, dok su “dulje razdoblje u različitim fazama izrade zakona o određenim zakonskim rješenjima zatraženo mišljenje više vanjskih pravnih i financijskih stručnjaka različitih područja ekspertize i specijalizacije, koji za to nisu odbili novac”. I novinari su tih dana tražili popis autora i stručnih konzultanata, te propitivali o ulozi odvjetničkog društva Šavorić i partneri, te objavili kako su im uskraćeni odgovori.


Zašto onda Povjerenstvo još prije godinu dana nije propitivalo vjerodostojnost Martine Dalić umjesto što sada Dalija Orešković u svojevrsnom sukobu interesa dijeli lekcije što je Povjerenstvu činiti i koji su sve grijesi ne samo Dalić već i premijera koji je kao šef HDZ-a najodgovorniji što ona nije reizabrana!? Tim više jer su još u siječnju 2017. pokrenuli postupak protiv Martine Dalić zbog potencijalnog sukoba interesa sudjelovanjem na sjednicama o Ini gdje joj je suprug bio član uprave. Riječ je o slučaju koji je iznimno popularizirao Gordan Jandroković kad je pitao kakve će se uopće odluke moći donositi ako će se, po njemu, tako široko tumačiti sukob interesa, te je najavio zakonske izmjene kojima će se suziti ovlasti povjerenstva. Zbog jačeg javnog interesa mediji nisu propitivali je li nedonošenje odluke u tom predmetu zapravo posljedica Jandrokovićeva zastrašivanja ili očekivanja oporbe, a zbog čega Dalija Orešković nije htjela kompromitirati svoje šanse za reizbor na mjestu predsjednice Povjerenstva. I novo je Povjerenstvo moglo i prije Hotmaila pokrenuti postupak protiv Dalić, ali nije.