Prvih šest mjeseci ministarskog mandata Damira Bajsa podudara se s
početkom glavnog dijela sezone, koji je obilježilo i turističko
negodovanje zbog početka primjene Pravilnika o unosu namirnica
životnjskog porijekla u osobnoj prtljazi.
VL: Je li odgoda četiri dana nakon
početka primjene, koju ste osobno ishodili, vaš uspjeh ili, možda,
nespjeh, jer tog problema ne bi ni bilo da je bilo bolje koordinacije
ministarstava turizma i poljoprivrede?
BAJS: Ni uspjeh, ni neuspjeh. To je samo moj posao. U godini kada hitno
usklađujemo propise s EU može se dogoditi da počne primjena nekih novih
pravila i u vrijeme koje nije idealno za turizam. Ovo je godina u kojoj
se donosi nekoliko stotina pravilnika te više od sto tzv. EU zakona i
ovakve se, uvjetno rečeno, pogreške ne da isključiti. Ministarstvo
intenzivno surađuje sa svim resorima, ali ta pitanja ne spadaju u
uobičajenu pripremu sezone. No, reagirali smo brzo, naišli na
razumijevanje u Ministarstvu poljoprivrede, i, što je najvažnije,
spriječili negativne posljedice. Naravno, ne znači sada da se u
Hrvatsku može unositi hrane po volji, do 1. siječnja na snazi su stara
pravila.
VL: Slična se zbrka nedavno dogodila i
s novim pravilima o ulasku maloljetnika u Hrvatsku, koji nisu s
roditeljima. Također ste u zadnji tren vadili kestenje. Ne čini li vam
se da u drugim ministarstvima nema svijesti o tome da smo turistička
zemlja?
BAJS: Kolege iz drugih ministarstava ni u jednom ni u drugom slučaju
nisu napravli nešto pogrešno. Trenutak je uistinu specifičan, svi imamo
i taj dodatni zadatak oko prilagodbe EU. A Ministarstvo turizma, pak,
među ostalim i jest tu da u interesu hrvatskog turizma reagira, pomogne
i u takvim izvanrednim situacijama.
VL: Što je najveća korist za hrvatski
turizam od samostalnog ministarstva?
BAJS: Za početak, dobili smo 50 posto više novca za turizam u ovoj
godini nego što je turizmu bilo namijenjeno prošle godine.
VL: Ali to je tek polovica od onog što
je realno trebalo za sve projekte koje ste najavljivali.
BAJS: Pedeset posto više novca ne može biti loše. Pokrenuli smo neke
nove projekte, recimo obrazovanja, potičemo razvoj seoskog i selektivne
oblike turizma, povećali smo potpore za postojeće progame... To je niz
aktivnosti koje su bitne za buduće godine. Dobro je odrađena i priprema
sezone, država je u infrastrukturu uložila više od šest milijardi kuna.
Promidžba, preko naše desne ruke, HTZ-a, odvija se promptno i
prilagođava novim situacijama. Ne treba zaboraviti da je u tijeku i
dubinska analiza turizma, koja treba dati odgovore na ključna pitanja i
predložiti mjere za poboljšanje konkurentnosti našeg turizma. Otvorili
smo, dakle, i teme koje se dugo nisu dirale. U pripremi je i cijeli set
zakona, kao i strategija hrvatskog turizma.
VL: Ima li prvih nalaza dubinske
analize sektora?
BAJS: Analiza se odvija prema planu, u 14 radnih grupa. Obrađuju se sve
teme koje je struka predložila. Očekujemo da rezultati budu jedna od
poluga strategije razvoja hrvatskog turizma. Za dva tjedna očekujem
prve izvještaje, a onda će biti jasnije i kada ćemo imati konačne
nalaze. Volio bih da analiza bude brzo gotova, ali to je opsežan i
ozbiljan posao i neću ga požurivati. Kada rezultate stavimo na stol
moći ćemo snagom argumenata i činjenica vidjeti gdje je hrvatski
turizam, što su istinski problemi i u kakvoj je poziciji prema
konkurenciji. Isto tako, dobit ćemo i prijedloge što napraviti kako bi
se povećala konkurentnost hrvatskog turizma.
VL: Međutim, dok traje dubinska
analiza, hotelijeri poručuju da tonu, da je rast broja noćenja
zavaravanje, da će im poskupljenja hrane i goriva pojesti 200 milijuna
kuna...
BAJS: Rekao bih da pomalo zanemaruju činjenicu koja nije doša sama po
sebi; turizam i ove godine ima trend rasta. Hotelska industrija i sama
bilježi više gostiju, noćenja te, naročito, prihoda nego lani. Prihodi
će biti, kako sami hotelijeri govore, gotovo deset posto veći nego
2007. Da nije svega toga, mene bi kao ministra pitali zašto su trendovi
u turizmu negativni. Ne treba, dakle, ništa omalovažavati, a naročito
ne rast broja noćenja. To je svakako jedan od pokazatelja sezone. Osim
toga, valja znati da i dalje ulažemo velike napore da ona uspije. Jasno
mi je da hotelijeri žele poslovati s profitom. Trude se, ulažu puno,
samo će ove godine u obnovu postojećih i u nove hotelske objekte
investirati oko pet milijardi kuna. To je iznimna investicijska
aktivnost, kojom se u Hrvatskoj ne može pohvaliti niti jedna druga
grana.
VL: Hoćete reći da neutemeljeno kukaju?
BAJS: Ne, nisam to rekao. Hotelijeri su naši partneri, bili su među
najglasnijima oko toga da se napravi dubinska analiza, u to smo ušli
zajednički i sada se samo treba strpjeti da vidimo što će ona pokazati.
Svi problemi na koje hotelijeri upozoravaju, osim poskupljenja koja su
širi problem i pogađaju i druge, pa i naše konkurente, tema su dubinske
analize.
VL: Prati vas prilična medijska
pozornost. Osjećate li se prihvaćenijima nego prije šest mjeseci, kad
ste bili krivi i što ste iz Bjelovara i što ste haesesovac i što niste
nikada bili direktor hotela i slično.
BAJS: Pa sada se ta medijska pozornost, što je i prirodno,
koncentrirala na moj rad. Jedino to i tražim; da me se cijeni prema
radu. Sa sektorom, strukovnim udrugama, socijalnim partnerima, imam
dobru suradnju, mnoga smo pitanja uskladili i nitko više ne postavlja
pitanje moje stranačke ili geografske pripadnosti.