U listopadu dužnost rektora Zagrebačkog sveučilišta preuzima prije nekoliko mjeseci izabrani prof. Damir Boras. Pitali smo ga koje će prve poteze povući.
– Temeljito ću analizirati kadrovsku i financijsku situaciju u rektoratu i na cijelom Sveučilištu. S administracijom koja mi je na raspolaganju proučit ću stanje i početi primjenu svog programa.
Je li Sveučilište u Zagrebu toliko loše kao što se sugerira?
Nije lošije od ostalih u okruženju, u ovom dijelu Europe i na području bivše države sigurno je među najboljima. Pali smo na šangajskoj listi, na kojoj beogradsko stoji bolje, ali to je stoga što su oni uključili i svoje znanstvene institute pa se broji i njihov znanstveni doprinos. Ali kad se pogledaju rang-liste, sigurno je da mi ne proizvodimo manje od drugih u odnosu na novac uložen u znanost.
Kako poboljšati poziciju u kratkom roku?
Jedan je način da se uključe znanstveni instituti, a drugi je da zajedno s Ministarstvom napravimo plan financiranja znanstvenih projekata, ali i temeljnog znanstvenog rada sveučilišnih nastavnika. Naravno, treba poboljšati i kvalitetu nastave, ali i shvatiti da su obrazovanje i znanost i novac koji im se daje investicija, a ne trošak.
Janjanin, Judaš...
Tko će vam biti najbliži suradnici, prorektori i koliko će ih biti?
Bit će ih više nego dosad. Za umjetničko područje predložit ću dugogodišnjeg dekana Muzičke akademije Mladena Janjanina. Za znanost profesora i prodekana Medicinskog fakulteta Miloša Judaša, za studente i kvalitetu sadašnju prodekanicu Stomatološkog fakulteta prof. dr. Ivanu Čuković Bagić te za tehnologiju i inovacije prof. dr. Miljenka Šimpragu s Veterinarskog fakulteta. I za financije i organizaciju imam ljude, ali s tim imenima još ne bih izlazio u javnost. Ali bit će još jakih ljudi u timu, s tehničkog i prirodnog područja.
Što studenti mogu očekivati u vašem mandatu?
Nastavit ću dobru suradnju sa Studentskim zborom na Sveučilištu. Neke oblike suradnje s njima možda ćemo i institucionalizirati.
Jeste li za vaučerizaciju hrvatskog visokog školstva?
Prije svega sam za kvalitetu, a u tome imaju mjesta i privatne visoke škole. Međutim, treba reći da privatnici ne pokrivaju sva područja koja su i strateški potrebna Hrvatskoj, a koja na tržištu obrazovanja nemaju profitnu prođu. I koje će vam privatno sveučilište pokriti latinski i grčki? Nijedno. Vrlo rijetko će netko otvoriti kemiju ili medicinu. Različiti smo, primjerice, od Amerike koja je stoljećima razvijala svoj privatni visokoškolski sustav.
Postoje li u Hrvatskoj privatne visoke škole koje se kvalitetom mogu mjeriti s fakultetima?
Postoje, ali mi je teško izlaziti s imenima jer ću neku propustiti navesti, ali eto VERN ili ZŠM Đure Njavre su kvalitetne škole... Ima i drugih koje su dobre, ali one imaju svoj okvir u kojem djeluju.
Već godinama se govori o nužnosti usklađivanja upisnih kvota s potrebama gospodarstva. Kako to napraviti kad nemamo gospodarsku strategiju?
Da bismo mogli planirati koga ćemo danas školovati, trebali bismo znati što će za šest, sedam godina biti aktualno u gospodarstvu. A to ne znamo. Treba školovati ljude na taj način da budu sposobni prilagoditi se razvoju tehnologije. Dakle, tržište rada ne može se isplanirati precizno za sedam godina. Sigurno je da treba forsirati tehnologije, ali ne mogu one biti kvalitetne ako nemamo i kvalitetne društvene i humanističke znanosti.
Trebaju li sveučilišni profesori odlaziti u mirovinu sa 65 godina, treba li to pitanje rješavati sustavno ili pojedinačno?
Profesori mogu raditi do 70. godine ako su vrhunski. Ja sam za donošenje kriterija, a ne za uvođenje sustavnog ograničavanja. Na Filozofskom, ali i na nekim drugim fakultetima, kriteriji su danas oštriji od zakonskih.
Kakvu suradnju očekujete s ministrom Mornarom i jesu li vam okolnosti obnašanja dužnosti bolje nego rektoru Bjelišu?
Profesor Bjeliš na rektoratu je 12 godina, surađivao je s mnogim ministrima jako dobro, a okolnosti koje smo imali zadnje dvije godine osjetili smo svi. S ministrom Mornarom u prijateljskim sam odnosima, on je kompetentna osoba i očekujem dobru suradnju. Ali, odnos Sveučilišta i Ministarstva nije pitanje osobnog odnosa nego kontinuiteta. Ne možemo se pozivati na zadnje dvije godine.
Ali zadnje dvije godine stvara se dojam da Ministarstvo ne razumije potrebe visokog obrazovanja...
To traje više godina i, otvoreno govoreći, postoje ideje da ovaj dio Europe u koji mi spadamo bude predviđen za radnu snagu s višom stručnom spremom, koja je potrebna europskom tržištu. To je preddiplomska razina tehničkog smjera.
Treba li mijenjati Bolonju?
Treba je unapređivati. Treba poboljšati osnovno i srednje školstvo kako bi kandidati koji dolaze na sveučilišta bili zreli ljudi koji znaju kritički razmišljati i koji znaju što žele studirati, a ne da upisuju po modi ili trendovima.
Kakvo je naše osnovno i srednjoškolsko obrazovanje?
S jedne strane jako opterećeno gradivom, a s druge strane, kad ta djeca dođu, recimo, u Ameriku, briljiraju. To znači da nam škola nije loša, ali djeca su u nekim predmetima preopterećena i zato ne daju rezultate koje očekujemo. Moramo znati i da sva djeca nisu za gimnazije. Ne možemo gledati samo prema najboljima, moramo gledati i prema onima koji su orijentirani na manje zahtjevna zanimanja.
Aula premala za svečanost
Hoće li vaša inauguracija biti kao sve prijašnje ili pripremate nešto novo?
To je značajan događaj za hrvatsku znanost, ali i za društveni život. Do sada se to događalo u auli Sveučilišta, koja je premala, sa samo osamdesetak mjesta. Zato sam odlučio da ovaj put to bude u HNK jer tome žele mnogi prisustvovati. Inauguracija će biti 14. listopada u 12 sati. Bit će pozvani svi relevantni predstavnici društva, od predsjednika države, Sabora, Vlade, rektora, predstavnika Crkve, vjerskih zajednica, stranaka, udruga, veleposlanstava...
Što mislite o dodjeli počasnog doktorata njemačkoj kancelarki Angeli Merkel?
Kancelarka Merkel kao znanstvenica, a još više kao političarka i prijatelj Hrvatske, to zaslužuje. To će i nama biti velika čast. Postupak je u tijeku i nastojat ćemo ga što brže završiti.
>> Damir Boras: Biblijske vrijednosti su zanemarene, moramo im se vratiti
Naravno da su ulaganja u znanost i obrazovnaje investicija , vidjlei smo to na primjerima ekonomskog, prometnog, pravnog i sličnih falulteta , a koliko je doprinjelo društvu povećanje izdvajanja za navedneo ministarstov od nekoliko milijardi kuna u zadnjih 10 godina , vidi se i po tome što industrijska proizvodnja konstantno pada , zaduživanje raste , a i kad vam rektor govori kako su za stvaranje vrijednosti izuzetno važni fakulteti poput politologije, filozofije, ekonomije, prava i sličnih stvaralaca parazita i štetočina . Da tu n espominjme privatne fakultete . Svjedodžba bravara iz Đuvatovog sustava je dvostruko teža od diploma sa ovih fakultetića