Prvi izraelski F-16 Barak mogao bi se na hrvatskom nebu pojaviti u ljeto 2020.

Prema pisanju izraelskog Jerusalem Posta, hrvatski i izraelski premijeri Andrej Plenković i Benjamin Netanyahu tijekom susreta na Gospodarskom forumu u švicarskom Davosu sporazumjeli su se oko kupnje izraelskih F-16 lovaca. Potvrđeno je to novinarima Jerusalem Posta iz ureda njihova premijera, a rečeno im je da je riječ o sporazumu financijski teškom oko 500 milijuna US dolara.  "Ovaj dogovor novi je primjer odličnih odnosa dviju zemalja", istaknuto je u izjavi iz ureda izraelskog premijera za Jerusalem Post.

Ova svota odgovara neslužbenim informacijama koje se mogu čuti u Hrvatskoj da je izraelska ponuda za eskadrilu višenamjenskih lovaca za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) "teška" oko 400 milijuna eura. U tu svotu su, uz 12 F-16 Baraka, uključeni i troškovi obuke pilota i mehaničara, simulator i, priča se, i inicijalna količina naoružanja.

Vijest Jerusalem Posta odgovara i neslužbenim vijestima kako je krajem prošle godine Povjerenstvo MORH-a nakon usporedne analize u svojoj Studiji izvodljivosti između 4 ponude (F-16 iz Grčke, SAD-a, izraelski Barak te švedski JAS-39 Gripen) najbolje ocijenilo upravo izraelsku ponudu. Sredinom prosinca prošle godine taj nalaz povjerenstva MORH-a dobio je ovacije i jednoglasno je prihvaćen glasovima vlasti i oporbe i na saborskom Odboru za obranu. Tada je, međutim, došlo do zastoja jer je hrvatski premijer Plenković, umjesto brzog i očekivanog sazivanja Vijeća za obranu koje zajednički sazivaju on i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, izjavio da "želimo još temeljito s nadležnim ministarstvom provjeriti ponude".

Takva izjava, kao i odstupanje od dogovorenog tajminga (da odluku o izboru zrakoplova državni vrh donese do kraja 2017.), pokrenuli su nagađanja da se Vlada koleba oko izbora između rabljenog izraelskog F-16 i novog švedskog JAS 39 C/D Gripena. Nagađanja su se i rasplamsala kada se doznalo da je MORH posjetila visoka delegacija iz SAAB-a, a Šveđani pokazali namjeru da smanje cijenu svoje prve ponude. Pričalo se, naime, da je švedska ponuda teška oko 900 milijuna eura, što je u MORH-u ocijenjeno nedostižnim. Amerikanci su navodno ponudili svoje nove F-16 i Vipere za otprilike 1,7 milijardi dolara. Grčka je ponuda, premda najjeftinija, otpala jer bi tu eskadrilu valjalo modernizirati.

Prvi izraelski F-16 Barak, pokaže li se pisanje Jerusalem Posta točnim, mogao bi se na hrvatskom nebu pojaviti u ljeto 2020., a cijela eskadrila do 2022. Izrael je Hrvatskoj ponudio model Barak koji je u uporabi u izraelskom ratnom zrakoplovstvu tridesetak godina, a i dalje s mlađim i modernijim F-16 i Sufa čini kralježnicu zrakoplovstva Izraela. Izrael ima drugu najveću flotu F-16-ica nakon SAD-a, a posjeduje gotovo 300 tih letjelica. Imali su ih i više, no 2016. umirovili su popularne "Netzove" (F-16 A/B). Barak je znatno modernizirana verzija Lockheed Martinova F-16 C/D, u kojemu se nalazi posebna izraelska avionika, samoobrambeni sustavi, radari i napredna oružja poput projektila Python 4 i 5 "zrak-zrak" te projektila "zrak-zemlja" Popeye i Spice. Barak ima znatno povećan domet i može ponijeti više od 7 tona naoružanja, što je najmanje 2 tone više u usporedbi s američkim "originalom".

S obzirom na to da je objavljeno i kako je Netanyahu prihvatio poziv Plenkovića da službeno posjeti Hrvatsku te da će on u RH doći u lipnju ili srpnju, to bi moglo značiti da će tada biti i potpisan Ugovor o nabavci eskadrile. Jerusalem Post piše da će se to dogoditi "do kraja godine".

Ministar obrane Damir Krstičević i dalje ne komentira konkretnu odluku, a na Hrvatskom vojnom učilištu  izjavio je kako smo "imali natječaj te smo u procesu donošenja odluke na državnoj razini. To je sve jedan proces, treba donijeti važne odluke i želimo razmotriti činjenice. Čekali smo 15 godina, moramo se malo strpjeti oko odluke."

Što se hrvatske strane tiče, do konačne odluke potrebno je još sazvati Vijeće za obranu, nakon čega preostaje još samo formalna odluka hrvatske Vlade.