Iako su Olimpijske igre u Parizu od 26. srpnja do 11. kolovoza iduće godine, u Hrvatskom olimpijskom odboru je sve u znaku najvećeg sportskog događaja u 2024. godini.
Budući da je istodobno i direktor Ureda za olimpijski program i šef Misije HOO-a u Parizu, Damir Šegota ustaje i liježe s Igrama XXXIII. olimpijade.
Hrvatski sport trenutačno ima 19 evidentnih kandidata za Pariz, i dvostruko već broj potencijalnih, svi su iz pojedinačnih sportova…
- U ovom trenutku je 19 evidentnih, šest TOP kandidata, a to su osvajači medalja s prošlih Igara, i 36 potencijalnih B kandidata u pojedinačnim sportovima. Potonji će taj status imati sve do završetka svojih kvalifikacija. Računam da bi u Parizu moglo biti 45 do 50 sportašica i sportaša iz pojedinačnih sportova. Kvalifikacije za sve sportove zaključuju se 8. srpnja 2024. kada slijedi prijava organizatorima sportaša po sportovima i disciplinama.
Povećane stipendije olimpijskim kandidatima
Naravno, brojnost delegacije najviše ovisi o broju ekipnih sportova koji se kvalificiraju, zbog čega je u Londonu 2012. nastupilo rekordnih 110 olimpijaca iz Hrvatske. Tri naše reprezentacije još uvijek su u prilici plasirati se na OI u Parizu, koja je najizglednija?
- Vaterpolska reprezentacija definitivno ima najviše šansi za plasman. Naime, sa Svjetskog prvenstva u Dohi pravo nastupa u Parizu ostvarit će četiri najbolje momčadi od onih koje se već nisu kvalificirale, pa će vjerojatno trebati biti među osam najboljih, što naši vaterpolisti itekako mogu ostvariti. Osim toga, u Hrvatskoj će prije toga biti i Europsko prvenstvo, koje se trebalo održati u Izraelu, i s kojeg će u Pariz europski prvaci. Nadalje, realne šanse imaju i rukometaši. Osim na predstojećem EP-u, vize za odlazak na OI dijelit će se i na olimpijskim kvalifikacijama, na kojima je Hrvatska osigurala nastup. S njih će u Pariz po dvije najbolje momčadi iz svake od triju skupina. Valjda se neće ponoviti ništa slično onoj situaciji s Francuskom i Portugalom iz kvalifikacija za Tokio… Vrlo težak posao imat će košarkaši jer će s njihovih kvalifikacija u Pariz samo pobjednici četiriju kvalifikacijskih skupina, a u našoj su redom sve vrlo jake reprezentacije.
Iako je olimpijski program javnosti poznatiji od svih ostalih programa HOO-a, vrijedi spomenuti beneficije koje ostvaruju evidentni i potencijalni olimpijski kandidati.
- Na zahtjev članova Vijeća HOO-a, prije dva mjeseca smo izmijenili Projekt i povećali stipendije koje su valjda 15 godina bile 7000 kuna za evidentne kandidate. Sada su one za evidentne i TOP kandidate 1300 eura. To je bilo moguće jer je država u zadnje tri godine puno više uložila u sport. Naši evidentni kandidati imaju i 8000 eura programskih sredstava za iduću godinu, isto kao i TOP kandidati, 5400 imaju A kandidati, a 4000 eura B kandidati. Svaki evidentni kandidat ostvaruje i prava na sredstva za opremu. Kupuju se, tako, već puška za Cernogorza, kupljeni su i čamci i za Sinkoviće i Lončariće, kupljena je i kompletna oprema jedriličarima.
Olimpijske igre su izrazito skup projekt. Iz kojih izvora ih HOO pokriva?
- Projekt Pariz 2024 nas košta 7.500.000 eura. Govorimo o razdoblju od 2022. do 2024. godine. Dio sredstava ostvaruje se od našeg marketinga, dio od Olimpijske solidarnosti Međunarodnog olimpijskog odbora, gdje imamo 12 naših sportaša koji su korisnici tih sredstava. No, najveći dio sredstava dobivamo, uvjetno govoreći, od države, odnosno iz onog fonda koji se puni od naknada za priređivanje igara na sreću i od Hrvatske lutrije. Više od 85 posto prihoda Hrvatskog olimpijskog odbora dolazi iz tog izvora, to je ono od čega živi hrvatski sport.
U Parizu bez klima-uređaja
Šegota je sa suradnicima više puta boravio u Parizu gdje je obišao i buduće olimpijsko selo u kojem će biti smješteni naši olimpijci. Kakvi su dojmovi?
- Olimpijsko selo je u budućem stambenom bloku u Saint-Denisu, deset minuta udaljenom od Stade de Francea. Naš objekt je na samom rubu sela, s izravnim pristupom podzemnoj željeznici, vrlo blizu stajalištu autobusa koji sportaše voze na treninge i natjecanja i vrlo blizu restoranu. Sve to jako dobro izgleda, sobe su jednokrevetne i dvokrevetne u velikim apartmanima, a ono što je malo zabrinjavajuće je to što nema klima-uređaja. Njih zbog politike zaštite okoliša nema nigdje, ali postoji novi sistem hlađenja s panelima koji su u zidovima i koji spuštaju temperaturu za šest do osam stupnjeva.
Mnoga pariška sportska borilišta su svjetski poznata - Stade de France, Bercy, Roland Garros… Novost je da se natjecanja u daljinskom plivanju, baš kao i otvaranje Igara, održe na rijeci Seini.
- Kada smo nedavno bili na seminaru u Parizu, rekli su nam da je već sada kakvoća vode takva bi se u Seini moglo plivati. Što se tiče tog do sada neviđenog scenarija otvaranja, s plovidbom brodom rijekom, pa odlaskom u defileu do slavoluka pobjede, to je popriličan sigurnosni izazov, naročito u aktualnim okolnostima. Ja čak mislim da bi oni otvaranje u zadnji trenutak mogli prebaciti na Stade de France, gdje je predviđeno zatvaranje Igara. Iako, od OI 2004. godine otkako radim ovaj posao pa do danas, uvijek se govori o nekakvim sigurnosnim prijetnjama, osim možda na Igrama u Pekingu, ali nikada se ništa nije dogodilo. Očito su te jako skupe i složene sigurnosne mjere na Olimpijskim igrama vrlo efikasne.
Nakon Igara u Riju i Tokiju porasli su apetiti hrvatske sportske javnosti kada je riječ o olimpijskim odličjima. Prognoze su nezahvalne, no u HOO-u ne bježe od njih…
- Još je malo prerano govoriti o prognozama, no neke stvari se već naziru. Da se malo vratimo u prošlost, u Pekingu smo imali pet medalja što je bilo jako dobro, pa smo ih onda u Londonu imali šest, što je bilo super i govorilo se da je to neponovljiv uspjeh. No, onda smo u Rio de Janeiru osvojili deset medalja, što je, mogli bismo reći, bilo i malo nerealno, s čak tri atletske medalje, primjerice. Slično je bilo i u Tokiju s po dvije medalje u tenisu, veslanju i taekwondou, ukupno osam. Pogledajte tko su medaljaši u zadnja tri ciklusa: Sinkovići, Damir Martin, Sandra Perković, Tonči Stipanović… Ta se imena stalno ponavljaju, a od njih i u Parizu očekujemo da konkuriraju za odličja - zaključio je Šegota.