Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan kada je 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi.
Prvi partizanski odred
Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez.
Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.
U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.
Obilježavanje u Brezovici
Obilježavanje u Brezovici tradicionalno organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Izaslanstva, među kojima i predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i Vlade, položila su crvene karanfile u podnožju spomenika.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin podsjetio je kako je na današnji dan prije 77 godina skupina heroja, antifašista formirala partizanski odred kao prvi nagovještaj antifašističkog otpora u Hrvatskoj, u vrijeme kada je nacifašizam u Europi bio u naponu snage. No, dodao je, iako danas živimo u državi koja je zasnovana na vrijednostima antifašizma, te se vrijednosti ne poštuju i sve više jača povijesni revizionizam.
"Iako je država uspostavila Dan antifašističke borbe kao državni blagdan, kojeg li licemjerja i goleme laži. Jer usprkos svemu propagiranom i nepobitnim povijesnim činjenicama u samostalnoj se Hrvatskoj od njezinih prvih dana, kada je bila prisiljena braniti se od novovjekog fašizma, potiče odnos prema fašistima iz Drugog svjetskog rata kao prema domoljubima" rekao je Habulin dodavši kako se njihovi zločini relativiziraju pa čak i negiraju, ponekad s najviših mjesta u državi.
Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović međimurski župan Matija Posavec čestitao je svima u njezino ime Dan antifašističke borbe.
"Okupili smo se na mjestu novije hrvatske povijesti, mjestu koje je simbol povijesti antifašističke borbe u Hrvatskoj, mjestu ustanka protiv okupacije, mjestu borbe za slobodu, za pravdu i ravnopravnost, mjestu na kojem su se prije 77 godina na današnji dan okupili mladi i hrabri ljudi odlučni da pruže otpor neprijateljskoj okupaciji i režimu, koji su zajedničkim snagama cijepali Hrvatsku i dijelove teritorija predali tuđinskoj vlasti", istaknuo je Posavec.
I u ostalim gradovima diljem Hrvatske antifašističke udruge, te gradska i županijska izaslanstva obilježila su ovaj dan prigodnim svečanostima, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskim grobljima.
Danas se obilježava dan kada su fašisti prekinuli savez sa komunistima i napali SSSR. Ista koljačka bagra s obje strane. Prethodne dvije godine nisu im smetali fašizam i ubijanje nevinih Poljaka čiju su zemlju skupa podijelili.