Hrvatska je jučer, ako je vjerovati najavama državnog vrha, Dan državnosti posljednji put proslavila 25. lipnja. Od iduće godine Dan državnosti ponovno se vraća na 30. svibnja, dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora, datum koji se obilježavao do 2001. godine kada je na inicijativu HSLS-ova zastupnika Ive Škrabala promijenjen Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima te kao novi Dan državnosti ustanovljen 25. lipnja. Iako ga već 18 godina obilježavamo krajem lipnja, pokazalo se da većina građana i dalje ne zna zbog kojeg praznika taj dan ne moraju na posao.
Konzultacije stranaka
Predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković prije nešto više od mjesec dana na završnom skupu HDZ-a uoči europskih izbora najavio je povratak Dana državnosti na 30. svibnja, a predsjednik saborskog Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić najavio je da bi s procedurom mogli početi na jesen, nakon ljetne stanke u zasjedanju Sabora, te kako bi volio prije toga sa svim parlamentarnim strankama provesti konzultacije kako bi se ta odluka donijela konsenzusom. Načelno je već većina stranaka rekla da podržava raspravu o ovoj temi pa je, primjerice, SDP-ov Arsen Bauk rekao kako se ne protivi tome da 30. svibnja bude državni praznik, ali drži kako o nazivu ipak tek treba raspraviti. Protivnikom mijenjanja datuma pokazao se predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, točnije on ne želi da ovo bude predizborna tema.
– Treba hladne glave i činjenično govoriti o događajima iz naše bliske povijesti. Hrvatska je 25. lipnja proglasila odcjepljenje od Jugoslavije, to je činjenica i to je Dan državnosti. Istina je i da, emotivno gledano, kod većine Hrvata se 30. svibnja povezuje s Danom državnosti. Po meni tu odluku o datumu treba donijeti nakon idućih državnih izbora jer promjena tog datuma ne smije biti glavni dio izborne kampanje za iduće državne izbore – rekao nam je nedavno Kosor kojem se, dodao je tada, čini da se to sad predlaže u smislu političke kampanje. Jasno je, naglasio je, da se potpuna nezavisnost od Jugoslavije dogodila 25. lipnja, no spreman je, najavio je, podržati i promjenu datuma, ako se to napravi dogovorom svih i nakon svih izbora.
Prilično neozbiljno već sad izgleda prebacivanje dana obilježavanja s jednog datuma na drugi, tako da ponovnoj promjeni svakako treba pristupiti ozbiljno. Tako je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović jučer rekla kako misli da nije ni trebalo mijenjati datum obilježavanja.
– Meni 30. svibnja jest doista onaj autentičan datum kad su se dogodile promjene u Hrvatskoj i kad se počela stvarati državnost. Znam da nije dobro mijenjati datume Dana državnosti, to malo zbunjuje međunarodnu zajednicu. Međutim, nije ga trebalo mijenjati ni prvi put. Osobno sam za to da se vrati na 30. svibnja – rekla je jučer predsjednica.
Premijer Andrej Plenković tako je podsjetio kako u Hrvatskoj postoji, kako je rekao, šest relevantnih datuma: 15. siječnja – dan međunarodnog priznanja te obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 30. svibnja – dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora, današnji Dan državnosti 25. lipnja, 5. kolovoza – Dan pobjede i hrvatskih branitelja, 8. listopada – Dan proglašenja neovisnosti te 18. studenoga – dan sjećanja na žrtvu Vukovara.
– Mi razmišljamo o svih tih šest datuma u cjelini i kao Vlada predložit ćemo od jeseni nadalje novo rješenje za koje mislim da će biti primjerenije. Analiza koju smo proveli pokazala da je za sve one datume koji su izvan razdoblja u kojima se odvija školska godina dosta teško stvoriti element identifikacije. Smatram da trebamo stvari staviti na svoje mjesto – pojednostaviti ih. A siguran sam da bi kultura respekta prema državi, prema institucijama, bila veća ako bismo naše nove mlade generacije od malih nogu naučili kada su ti bitni dani i onda bi ih oni naučili poštovati i više ne bi bilo nikakve dileme ni u jednoj anketi (o datumima) kao što danas ima – pojasnio je Plenković.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković dodaje da je 30. svibnja ostao zaista duboko u sjećanju hrvatskih ljudi, a to je i njegov najdraži datum.
– Volio bih da on bude Dan hrvatske državnosti, ali isto tako treba obilježavati i današnji dan i 8. listopada jer su sve to bile etape, važne epizode koje su nas dovele do slobode i demokracije – rekao je Jandroković.
Škoro također za promjenu
Promjene datuma obilježavanja Dana državnosti dotaknuo se jučer i predsjednički kandidat Miroslav Škoro.
– Iduće godine proslavit ćemo ga zajedno na dan koji je ustanovio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, 30. svibnja. Taj dan su nam, kao i puno toga, jednostavno uzeli. Vratit ćemo 30. svibnja kao Dan državnosti, vratit ćemo državu narodu i ništa nas na tom putu ne može zaustaviti – objavio je Škoro. Čestitku građanima uputio je i drugi predsjednički kandidat Zoran Milanović koji se založio za stvaranje slobodnog, otvorenog i modernog društva, a promjena datuma nije se dotaknuo.
Državni vrh je, inače, Dan državnosti tradicionalno obilježio polaganjem vijenaca na Mirogoju, vijenci su polagani i diljem Hrvatske, a u Rijeci je održan tradicionalni mimohod. Predvečer je predsjednica RH, kao i svake godine, na Pantovčaku organizirala svečani prijam na kojem su bili uzvanici iz svih sfera društvenog života Hrvatske.
Proslava Dana državnosti na Pantovčaku
A 10. travnja ?