Dan kad je pokraj Zagreba niknuo aerodrom svjetske razine: Slijetali i najveći zrakoplovi

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja.  Iz naše bogate arhive, donosimo serijal priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.

Aerodrom otvoren!“, tako je glasio velikim slovima istaknut naslov na naslovnici Večernjeg lista objavljenog prije više od 60 godina. Nakon što je te davne srijede, 2. rujna 1959., točno u 17 i 30 sati svečano puštena u promet nova, civilna zračna luka „Zagreb“, s ponosom je najavljeno kako će na taj novi, suvremeni aerodrom, uskoro slijetati i najveći putnički zrakoplovi, koji su sve do tada morali prelijetati hrvatsku metropolu.

Naime, dotadašnja je zračna luka u Lučkom imala vrlo skromne aerodromske uvjete, zbog čega su na travnatu uzletno-sletnu stazu mogli sletjeti samo zrakoplovi mase do 15 tona. Novi aerodrom na novoj lokaciji, kod Plesa, raspolagao je uzletno-sletnom stazom najsuvremenijeg tipa, dugom dva i pol kilometra, s ugrađenim rasvjetnim postrojenjima za noćne letove, ali i s putničkim terminalom od oko 1.000 četvornih metara te prilaznim putevima, avionskom platformom i brojnim drugim najsuvremenijim uređajima.

Nakon konstituiranja tvrtka za aerodromske usluge, "Zrakoplovna luka Zagreb" s radom je započela 20. travnja 1962. godine, a u godini osnutka preko nje je prošao je 78.041 putnik. Ubrzo se ispostavilo da kapaciteti nove zračne luke na Plesu ipak nisu dovoljni pa je 1966. izgrađena nova putnička zgrada na 5.000 četvornih metara, kao i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem, a uzletno-sletna staza je produžena s početnih 2500 na 2.860 metara, dok je platforma proširena na 60.000 četvornih metara. Iste te godine "Zrakoplovna luka Zagreb" mijenja ime u "Aerodrom Zagreb". Uslijedile su daljnje dogradnje, nadogradnje, proširenja i modernizacije, a 1984. godine u zračnoj je luci s radom započela i carinska ispostava, međunarodna špedicija i cargo terminal.

U neovisnoj Hrvatskoj, službeni naziv mijenja se u 'Zračna luka Zagreb', a nacionalni zračni prijevoznik, 'Croatia Airlines', u njoj dobiva svoju bazu. Prvi zrakoplov Croatia Airlinesa poletio je iz Zagreba za Split ratne 1991., što je tada rasplamsalo nacionalni ponos.

Dva desetljeća kasnije, 11. travnja 2012. francuski konzorcij ZAIC (Zagreb Airport International Company), dobiva koncesiju za upravljanje i korištenje zračne luke, u trajanju od 30 godina. Od kraja 2013. tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb d.d., koju je osnovao konzorcij ZAIC, preuzela je upravljačka prava u zračnoj luci. U veljači 2016. Vlade donosi odluku da će zračna luka dobiti novo ime - 'Franjo Tuđman', po prvom hrvatskom predsjedniku, s čim se složila i njegova obitelj, kao i koncesionar. Ubrzo nakon toga započinje izgradnja novog terminala koji je u prometu pušten u ožujku 2017. godine.

>>65 GODINA VEČERNJEG LISTA Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala.