Nakon što su, 5. i 6. rujna 1995., postavljene samopomične skele, koje su dopremljene i montirane uz pomoć naše, tada najveće, dizalice 'Veli Jože', počelo je betoniranje luka, 377 metara dugog, 20,4 metra širokog i 92 metra visokog, novog Masleničkog mosta. Bio je to povijesni trenutak, jer to je prvi most koji su sami sagradili hrvatski graditelji te ujedno i prvi autocestovni, betonski, lučni most u Hrvatskoj velikog raspona, ali i 15. most u svijetu s armiranobetonskim lukom. Projektiran je na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, investitor su bile Hrvatske ceste, a sagradili su ga radnici tvrtke 'Konstruktor' iz Splita.
Tog je rujanskog dana, prije 28 godina, svečano najavljeno kako će se novi most graditi od betonskih blokova, dugih pet metara. S gradnjom se kretalo istodobno, s obje strane, te se predviđalo da će se, za oko četiri mjeseca, betonski blokovi spojiti na vrhu luka mosta, čiji je raspon 200 m. Most je, prema predviđanjima, trebao biti dovršen do Dana državnosti, iduće godine. No, kako bilježi naša arhiva, prvi automobili su se, preko novog Masleničkog mosta, prevezli u prosincu, 1996. godine, a taj je povijesni trenutak fotografijom zabilježio Željko Mršić.
Kolnikom novog Masleničkog mosta tog su, 23. prosinca, prvi prošli tadašnji premijer Zlatko Mateša, ministri Jure Radić i Niko Bulić te zadarsko-kninski župan, Šime Prtenjača. Iako je 95 posto građevinskih radova na mostu tada već bilo potpuno završeno, predstojali su još radovi na hidroizolaciji, a trebalo je postaviti i zaštitnu ograda i asfaltirati kolnički trak te je najavljeno da će most biti u potpunosti završen za oko mjesec dana, a prilazne ceste mostu bit će gotove do proljeća, iduće godine.
VEZANI ČLANCI:
Most na ponos, ali...
Most, između Ždrila i Maslenice, osigurao je svoje mjesto u povijesti kao prvi most koji su sami izgradili hrvatski graditelji, ali i kao 15. most u svijetu s armiranobetonskim lukom. Projektirali su ga dr. Vinko Čandrlić, dr. Jure Radić i mr. Zlatko Šavor, sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, investitor su bile Hrvatske ceste, a, uz primjenu tada najmodernijih, svjetskih tehnologija, sagradile su ga vrijedne ruke radnika tvrtke Konstruktor Split. Dug 377 metara, armiranobetonski, lučni most, iznad Novskog ždrila, jedan je od najvećih objekata krupne infrastrukture u Hrvatskoj. Izgrađen je kao autocesta, s četiri vozna traka, od kojih je svaki širok 3,5 metra. Svečano ga je, 8. travnja 1997. godine, u promet pustio tadašnji predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman.
Stari most spašava stvar
Od te 1997., kada je otvoren, pa do danas, na vidjelo su ipak izašle i neke mane novog Masleničkog mosta – sagrađen je na zacrtanoj trasi današnje autoceste A1, no i na trasi na kojoj su vrlo česti i udari bure. Samo godinu dana, nakon što je pušten u promet, na novom je Masleničkom mostu, 21. prosinca 1998. godine, izmjerena brzina bure od čak 248 kilometara na sat. To, na žalost, nije usamljen slučaj te je, upravo zbog bure, most nerijetko zatvoren za promet. Stvar, u takvim (ne)prilikama spašava njegov predak - stari, čelični, Maslenički most, između Posedarja i Maslenice. Taj je most u promet pušten u siječnju, davne 1961., no 'poginuo' je 21. studenoga 1991., u Domovinskom ratu, kada je bio srušen. Srećom, obnovljen je te ponovo pušten u promet 2005. godine i od tada zamjenjuje svog armiranobetonskog susjeda, koji, zbog udara bure, nerijetko završava 'na rezervnoj klupi'.